Vinkovačke vlasti planiraju iz komunalnog otpada proizvoditi vodik

Vladajući tvrde da imaju spremnu studiju predizvodljivosti za projekt vrijedan 48 milijuna eura

13.03.2014., Vinkovci - U Vinkovcima se vec nekoliko mjeseci razdvaja komunalni otpad, a i gradjani vec kod kuce imaju priliku odvojiti papir, staklo, plastiku i sve sto je korisno i moze se iskoristiti. Photo: Goran Ferbezar/PIXSELL
FOTO: Goran Ferbezar/PIXSELL

Grad Vinkovci prvi je među hrvatskim gradovima i općinama koji su napravili konkretne korake u zelenoj tranziciji odnosno razvoju energetske samoodrživosti zahvaljujući čistoj zelenoj energiji nastaloj iz proizvodnje vodika.

“U ovom trenutku imamo spremnu studiju predizvodljivosti za projekt “ZEMC (Zero Emission Mobility Corridor) H2 Grada Vinkovci”, vrijedan 48 milijuna eura, te smo na dobrom putu da uskoro možemo razgovarati i o svim benefitima koje donosi razvijanje ovakvih tehnologija”, kaže zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić.

A benefiti su, navodi, rješavanje problema zbrinjavanja otpada i smanjenja troška odvoza za građane do mogućnosti razvoja sustava gradskog prijevoza i grijanja na vodik, što bi u konačnici također utjecalo na smanjenje izdataka kada su krajnji korisnici u pitanju.

Razvoj energetske samoodrživosti

Jer, vodik bi Vinkovčani proizvodili upravo iz komunalnog otpada. Cilj je, kako pojašnjava, “jednim udarcem” proizvesti jeftino ekološko gorivo, riješiti problem nagomilanog nerecikliranog otpada, te smanjiti emisije štetnih plinova.

“Živimo u vremenu kada su u potpunosti mijenja europska paradigma energetike, mijenjaju se planovi, rokovi, strategije i pronalaze fondovi za financiranje brzog prelaska na alternativne izvore energije i ovo je prilika koju ne smijemo propustiti. Dug je put pred nama, ali prvi važni koraci su učinjeni i nadamo se kako ćemo postati perjanica nove, najsuvremenije hrvatske zelene energetske priče”, kaže Romić.

Kaže kako su Vinkovci prvi među hrvatskim gradovima i općinama koji su napravili konkretne korake u zelenoj tranziciji odnosno razvoju energetske samoodrživosti zahvaljujući čistoj zelenoj energiji nastaloj iz proizvodnje vodika koji će, napominje, u budućnosti postati sve važniji radi sigurnosti opskrbe električnom i toplinskom energijom.

Od vodika samo 2 posto energije u EU

Romić pojašnjava kako postoje različite vrste vodika kategorizirane prema proizvodnom procesu i emisijama stakleničkih plinova. Čisti vodik (obnovljivi ili “zeleni vodik”) proizvodi se elektrolizom vode upotrebom električne energije iz obnovljivih izvora i za njegove proizvodnje ne ispušta stakleničke plinove.

Prema podacima Europskog parlamenta, od vodika se dobiva oko dva posto energije u EU-u, od čega se 95 posto proizvodi iz fosilnih goriva, što oslobađa 70-100 milijuna tona CO2 godišnje. Prema istraživanjima, obnovljivi izvori energije mogli bi biti značajan izvor energije 2050. godine, od čega bi vodik mogao biti zaslužan za 20 posto opskrbe (20-50 posto u prometu i 5-20 posto u industriji).

Kako bi smanjila emisije stakleničkih plinova u skladu s planovima za klimu i unutarnje energetsko tržište, EU radi na paketu za tržišta vodika i dekarboniziranog plina. Odbor za energetiku Europskog parlamenta podržao je u veljači 2023. prijedloge Komisije za olakšavanje ulaska obnovljivih plinova s niskim udjelom ugljika, uključujući vodik i biometan, na tržište plina u EU-u.

Projekt će trajati šest godina

“Trenutno vodik ima neznatnu ulogu u ukupnoj opskrbi energijom. Međutim, pod pritiskom prelaska na zelenu energiju, vodikova energija bi mogla značajno smanjiti utjecaj globalnog zatopljenja, u usporedbi s ekonomijom fosilnih goriva. Europska unija, čija smo članica, ide u tom smjeru kome se pokušavamo prilagoditi i to što prije kako bi Vinkovci postali predvodnik u Hrvatskoj takve energetske politike”, naglašava Romić.

Kada je riječ o samom projektu “ZEMC H2 Grada Vinkovci“ naglašava kako je izrađena studija predizvodljivosti. “Čekamo da nas uvrste u Dolinu vodika kao jedinu jedinicu lokalne samouprave”, poručuje te navodi kako je projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran službeno započeo 1. rujna i trajat će šest godina, a u njemu sudjeluju Slovenija, Italija i Hrvatska s ključnim ciljem stvaranja tržišta obnovljivog vodika.

Projekt je trajati šest godina, tijekom kojih će ključni industrijski igrači iz sve tri zemlje razviti 17 pilot projekata za proizvodnju više od pet tisuća tona obnovljivog vodika godišnje.