Vojni stručnjak analizirao pet ključnih mjesta u Ukrajini koja bi mogla odlučiti rat: 'Ovdje su Rusi posebno ranjivi'

Može li se Ukrajina probiti u Zaporožju?

Južna borbena zona u regiji Zaporožja možda je dio rata o kojem se trenutno najviše govori. Bell kaže da je ovaj takozvani kopneni most između Krima i Donbasa “najmanje teško mjesto” za Ukrajince da oslobode većinu teritorija. Ukrajinske snage polako, ali postojano napreduju prema jugu, ali nailaze na obrambene položaje koje je Rusija mjesecima gradila.

Linija Surovikin, nazvana po ruskom generalu, proteže se kroz to područje, trostruki sloj obrane koji se sastoji od protutenkovskog jarka, prepreka od zmajevih zuba i zatim obrambenih položaja u rovovima. Ako se ukrajinske snage uspiju probiti u Zaporožju i stići do obale Azovskog mora – ili barem prići dovoljno blizu da artiljerijom pogode preostali teritorij – to bi zapravo prepolovilo ruske snage.

“Ako se mogu probiti kroz svu tu obranu, onda bi odjednom moglo doći do poraza ruskih snaga u tom kopnenom mostu”, kaže Bell. Bilo je dokaza tijekom protuofenzive da je Ukrajina držala velik dio svojih zapadnih tenkova i najbolje obučenih trupa u pričuvi, čekajući proboj negdje duž linije. Sada se, čini se, neki od tih tenkova šalju da se bore u bitci za Zaporožje. “Nikad niste sigurni koja će pukotina probiti branu, nikada nećete znati dok se pukotina ne pojavi i brane ne otvore. Pitanje je imaju li Ukrajinci tada izdržljivost, moral i opremu da to iskoriste”, kaže Bell.

Opkoljavanje uništenog grada – i sputavanje ruskih snaga

Bahmut je tako dugo izdržao. Valovi i valovi ruskih vojnika – mnogi od njih ročnici i bivši zatvorenici – slani su protiv ukrajinske obrane i uvijek iznova neuspješno. Bila je to kontroverzna odluka da se nastavi s obranom grada, a mnogi su na Zapadu tvrdili da je to bila pogreška, ali na kraju je to omogućilo Ukrajini da nanese velike gubitke Rusiji i dalo Kijevu vremena da se domogne zapadnih tenkova. Ruske snage, posebice plaćenici Wagnerove skupine koji više nisu uključeni, zauzele su grad uz veliku cijenu.

Bahmut ne postoji kao grad na način na koji je postojao prije. Mjeseci neprestanog granatiranja ruskih snaga uništili su ga do temelja. Ima malu stratešku vrijednost, ali kao propagandni komad je ogroman za Vladimira Putina. Ukrajina ne želi odustati od njega. Može li se Bahmut osloboditi?

Bell kaže: “Bahmut je jedno od tih kultnih mjesta i Rusija je učinila veliku stvar osvojivši ga, izgubila je desetke tisuća života zauzimajući ga i neće ga htjeti ponovno izgubiti. Većina izvješća odnosi se na napredak Ukrajine, a ne Rusije, ali ne čini se da trenutno postoji zamah. Ukrajinski pritisak tamo je osmišljen kako bi se ruske snage fiksirale za taj dio bojišta.”

Uzvraća li Rusija u Harkovu?

Jedan od glavnih napora ruskih snaga – osim zadržavanja ukrajinskog napredovanja – je zauzimanje teritorija na sjeveroistoku, blizu Harkova. Ukrajina je prošle godine imala veliki uspjeh u toj areni, izvodeći zapanjujuća napredovanja oko grada Harkova. Ne samo da su ‘Gradu heroju’ dali prostora za disanje, već su oslobodili dijelove teritorija, uključujući Kupjansk i Izjum. Sada ruske trupe nastoje poništiti neke od tih dobitaka.

“Linije komunikacije tamo su vrlo kratke za ruske snage,” kaže Bell. Za razliku od drugih dijelova Ukrajine, Rusiji je puno lakše opskrbljivati ​​i komunicirati sa svojim trupama u regiji Harkov. Posljednjih tjedana tvrdili su da su napredovali, a borbe su bile žestoke i krvave. Bell dodaje: “Rusija nije bila učinkovita u provođenju ofenzivnih operacija od početka rata – a to je bilo kada su imali potporu plaćenika iz Wagnera. Stoga nije veliko iznenađenje da se ruska vojska bori za napredak”, kaže.

Prelazak Dnjepra dok je Rusija zauzeta drugdje

Jedno od područja bojišnice o kojem se najmanje govori je rijeka Dnjepar, u blizini grada Hersona. Kada su ukrajinske snage prošle godine prošle kroz regiju i oslobodile grad, voda je postala nova granica između njih i ruskih snaga.

To je, kaže Bell, razlog zašto je Rusija digla u zrak branu Nova Kahovka u lipnju ove godine, poslavši bujice vode preko krajolika. “Razbijanjem brane Kahovka Rusi su zapravo poslali Ukrajini poruku: nećete moći prijeći Dnjepar. To je možda bila istina prije nekoliko mjeseci, ali zemlja se počela sušiti, što predstavlja priliku za Ukrajinu. Sada je puno dostupnije i gotovo sigurno nije glavni fokus Rusa”, kaže Bell. “Ostavlja ih ranjivima niz taj bok”, dodaje.

Čak postoje izvještaji da je Ukrajina uspjela iskrcati trupe s druge strane Dnjepra. Ali iako je to napredak za Kijev, to nije isto što i uspostavljanje pristaništa s kojeg mogu rasporediti tenkove i teško naoružanje. Bell ga je usporedio s Danom D, kada su saveznici uspjeli uspostaviti kontrolu nad dijelom francuske plaže u lipnju 1944. i držali ga sve dok nisu uspjeli postaviti oklop na tlo i probiti se prema van.

Ali dodao je da što više Ukrajina bude vršila pritisak na ruske snage tamo, to će zapovjednici Kremlja više morati računati s teškim izborom: oslabiti svoje snage drugdje kako bi poduprli Dnjepar ili riskirati proboj preko vode…

Dronovi, eksplozivi i napadi na Krim

Iako nije na prvoj crti bojišnice, Ukrajina je sigurno donijela rat na Krim posljednjih mjeseci. Val za valom pomorskih bespilotnih letjelica uznemiruju ruske brodove u tom području, Kerčki most je pogođen više puta, a ukrajinske specijalne snage navodno su gađale i sam poluotok. Krim je dom cijenjene crnomorske flote Vladimira Putina i ima veliku stratešku vrijednost zbog svog položaja na Crnom moru.

U rukama je Rusije otkako je pripojen 2014., ali Volodimir Zelenski je obećao da će ga vratiti Ukrajini. Ipak, jako je utvrđen i bit će ga teško zauzeti silom. Doista, u Drugom svjetskom ratu sile Osovine predvođene nacističkom Njemačkom izgubile su 30.000 ljudi u potjeri za Krimom. Pa zašto ga Ukrajina napada? Jer ako ostavimo po strani mogućnost zauzimanja teritorija, to pomaže njihovim snagama drugdje.

Bell kaže da je Ukrajina jasno dala do znanja svoju namjeru da ga zauzme, a ono što to čini je da prisiljava Rusiju da zadrži snage kako bi je zaštitila. “Rusija bi mogla imati 150.000 vojnika u Ukrajini, ali ako ih sve stavi na prvu crtu onda nema tko braniti Krim ako se snage Kijeva probiju. “Što više Ukrajina prijeti Krimu, Rusija ga više mora štititi i maknuti svoje snage dalje od prve crte”, zaključuje.