Znači li današnji potez Rusije novu utrku u nuklearnom naoružanju? Putin prijeti SAD-u: 'Ovo vam je velika pogreška'

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je rekao da su Sjedinjene Države sve uključenije u rat u Ukrajini te da su pogriješile kad su joj dali rakete dugog dometa ATACMS. Putin je na konferenciji za medije tijekom posjeta Kini rekao da je kineskom predsjedniku Xiju Jinpingu rekao “neke detalje” o Ukrajini. Kazao je kako su “vanjski faktori” i “zajedničke prijetnje” poslužile samo za jačanje rusko-kineske suradnje.

Ruski predsjednik rekao je da odluka Washingtona da opskrbi Ukrajinu ATACMS-om, što je Kijev potvrdio u utorak, “samo produžava agoniju” za Ukrajinu. “Prvo, to samo uzrokuje štetu i stvara dodatnu prijetnju. Drugo, mi ćemo naravno uspjeti odvratiti te napade. Rat je rat”, nastavio je Putin, “No najvažnije, tome fundamentalno nedostaju kapaciteti da imalo mijenja situaciju na liniji kontakta. To je još jedna greška SAD-a”.

Rusija kaže da je spremna pregovarati

Ukrajina od početka sukoba od SAD-a traži sustave ATACMS kako bi prekinula ruske opskrbne linije, napala zračne baze i željezničku mrežu na okupiranom teritoriju. “Greška veće skale, koja još nije vidljiva no od velike je važnosti, je da SAD postaje sve snažnije osobno uključen u sukob. I neka nitko ne kaže da nemaju ništa s tim. Mi vjerujemo da imaju”, naglasio je Putin. Istaknuo je da je dobro da je zapad počeo govoriti o potrebi rješavanja ukrajinske krize mirnim putem, no nije naveo primjere za to.

Rusija dugo govori da je spremna pregovarati, no samo ako Kijev prihvati “novu stvarnost”, odnosno okupaciju šestine ukrajinskog teritorija. Kijev pak inzistira na potpunom povlačenju ruskih snaga, uključujući s Krima koji je Moskva anektirala 2014. godine.

Opozvan važan nuklearni ugovor

Donji dom ruskog parlamenta (Duma) u srijedu je jednoglasno opozvao ratifikaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT). Zastupnici su brzim postupkom proveli drugo i treće čitanje nacrta zakona i jednoglasno ga usvojili. Za opoziv ratifikacije glasalo je 415 zastupnika bez suzdržanih i bez ijednog glasa protiv.

Predsjednik Putin pozvao je 5. listopada parlament da opozove ratifikaciju Ugovora iz 1996. kako bi se Moskva izjednačila sa Sjedinjenim Državama koje ga nikad nisu ratificirale. Predsjednik Dume Vjačeslav Volodin podsjetio je uoči rasprave da je Rusija CTBT ratificirala 2000., a Washington nikada zbog svojeg “neodgovornog stava prema globalnim sigurnosnim pitanjima”.

CTBT je zapravo zabranio nuklearne pokuse i samo ih je Sjeverna Koreja izvodila u ovom stoljeću. Obnavljanje nuklearnih pokusa u Rusiji, SAD-u ili Kini moglo bi značiti početak nove utrke u nuklearnom naoružanju između velikih sila koje su zaustavile nuklearna testiranja u godinama nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Suludost nuklearnog napada

Za mnoge znanstvenike i aktiviste, masivno testiranje nuklearnih bombi tijekom Hladnog rata ukazivalo je na suludost nuklearnog napada koji bi mogao uništiti čovječanstvo i kontaminirati planet stotinama tisuća godina. Rusija je rekla da neće obnoviti nuklearna testiranja ako to ne učini Washington, no stručnjaci za kontrolu naoružanja zabrinuto promatraju zbog rusko-ukrajinskog rata.

Rat u Ukrajini podigao je napetosti između Moskve i Washingtona na najvišu razinu od Kubanske raketne krize, baš u trenutku kada Kina nastoji ojačati svoj nuklearni arsenal kako bi bila u skladu sa svojim statusom supersile u nastajanju.