8 grafova o koroni u Hrvatskoj. Posljednih tjedana pada broj zaraženih, raste broj hospitaliziranih i umrlih

Izvukli smo najvažnije statistike u posljednjih 10 tjedana epidemije

ZADNJA IZMJENA: ruj 15, 2020
Što se upravo događa s koronavirusom:

U posljednja dva tjedna u Hrvatskoj je došlo do velikog porasta broja umrlih od posljedica zaraze koronavirusom. Od 2. do 15. rujna, točnije, smrtonosni virus uzeo je 42 ljudska života. Najviše u subotu 12. rujna i nedjelju 13. rujna, kada je zabilježeno sedam, odnosno šest smrtnih slučajeva.

Crni trend vidljiv je i u podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) koji prati, između ostaloga, i podatke o umrlima u posljednjih 14 dana. Prema njihovim izračunima ispada da Hrvatska na 100.000 stanovnika ima jedan smrtni slučaj u tom periodu.

Po toj smo brojci ujedno i četvrti najgori na popisu zemalja koje spadaju u EU, EEA, uz Ujedinjenu Kraljevinu. Od nas su gori samo Rumunjska, koja ima 2,9 umrlih na 100.000 stanovnika, Španjolska sa 1,6, te Bugarska s 1,4. Niz zemalja u posljednjih 14 dana nema umrlih, poput Norveške, Luksemburga, Litve, Estonije, Islanda i Lihtenštajna.

Ako trend u posljednja dva tjedna, zaključno s 15. rujnom, kada smo imali 42 umrlih, usporedimo s dva tjedna prije toga, znači od 19. kolovoza do 1. rujna, vidljiv je dramatičan porast broja umrlih. Tada smo imali 21 žrtvu korone, znači dvostruko manje umrlih nego u posljednja dva tjedna.

U nastavku teksta objavljujemo niz grafova o epidemiji koronavirusa u Hrvatskoj koji se temelje na podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u periodu od posljednjih deset tjedana. Najnovije tjedno izvješće HZJZ-a još nije objavljeno, a trebalo je biti jučer, 13. rujna, pa su objavljeni podaci zaključni s 6. rujnom.

1. Nagli porast smrtnih slučajeva

Najmanji broj smrtnih slučajeva zabilježen je između 13. i 19. srpnja, kada je umrla jedna osoba. Tjedan kasnije, između 20. i 26. srpnja, brojka je naglo skočila na 16 smrtnih slučajeva. Uslijedio je kontinuirani pad, sve do perioda između 17. i 23. kolovoza, kada je zabilježeno pet mrtvih slučajeva.

Broj smrtnih slučajeva je potom počeo rasti. U narednom tjednu, između 24. i 30. kolovoza, broj zaraženih je povećan na 13, da bi tjednu kasnije, brojka blago porasla na 14 smrtnih slučajeva. Prošli tjedan, između 7. i 13. rujna, brojka je snažnije povećana na 23 smrtna slučaja. Ta brojka je ujedno najveća u zabilježenom periodu.

2. Rast broja aktivnih slučajeva

U razdoblju između 29. lipnja i 5. srpnja zabilježili smo 460 novih slučajeva, nakon čega je brojka konstantno sporije rasla kroz sljedeća dva tjedna na 625 slučajeva. U naredna tri tjedna, u razdoblju između 13. srpnja i 9. kolovoza, bilježili smo konstantan pad broja novih slučajeva. Najmanji broj novoregistriranih imali smo u razdoblju između 3. i 9. kolovoza, kada ih je bilo 344.

No, onda je nastupio snažan rast. U sljedeća tri tjedna, brojka je narasla na 1948 novi slučaj, kada je bio i vrhunac razdoblja, s 1948 novozaraženih u tjednu. Potom je uslijedio blagi pad broja novozaraženih, koji je iznosio 1841 slučaj.

3. Broj testiranja i postotak pozitivnih je fluktuirao

Broj testiranja u tih deset tjedana je fluktuirao. Između 29. lipnja pa sve do 16. kolovoza, broj testiranja se zadržavao ispod 10.000. Najniži broj testiranja izvršen je u tjednu između 3. i 9. kolovoza, kada ih je bilo 6812. Broj testiranja premašio je 10.000 prvi puta u periodu između 17. i 23. kolovoza, kada je iznosio 12.803. Potom je brojka skočila na 16.178 testova u tjednu kasnije. Najveći broj testiranja izvršen je između 31. kolovoza i 6. rujna, kada je obrađeno 24.722 uzoraka.

Paralelno s povećanjem broja testiranja između 17. i 23. kolovoza, skočio je i postotak pozitivnih testova, kada je bio i najviši u periodu. Tada smo na 12.803 uzoraka imali 12,5 posto pozitivnih, te značajniji skok broja zaraženih na 1604. Najmanji udio pozitivnih zabilježen je između 27. srpnja i 2. kolovoza, kada ih je bilo 4,3 posto.

Između 24. i 30. kolovoza broj testiranja je narastao na 16.178, no brojka pozitivnih je blago pala spram tjedna ranije, na 12 posto. Isti taj tjedan bio je i rekordan po broju zaraženih, kada ih je bilo 1948 novih. U posljednjem tjednu perioda, kada smo imali najveći broj testiranja, zabilježili smo blagi pad novozaraženih, na 1841 novi slučaj. Stoga, zbog povećanog broja testiranja, a manjeg broja zaraženih, imali smo znatno niži udio pozitivnih testova, 7,4 posto.

4. Udio hospitaliziranih je naglo pao, pa opet počeo rasti

U tom deset tjednom periodu, brojka hospitaliziranih se uglavnom zadržavala ispod i oko sto, sve do tjedna između 24. i 30. kolovoza. Najveći udio hospitaliziranih osoba zabilježen je između 27. srpnja i 2. kolovoza, kada je udio iznosio 18,8 posto, sa 76 hospitaliziranih na 404 aktivnih slučajeva. Najniži broj hospitaliziranih zabilježen je između 3. i 9. kolovoza, kada ih je bilo 64. Tada je hospitaliziranih bilo 18,6 posto od ukupnog broja oboljelih.

No, u tjednu između 24. i 30. kolovoza, broj hospitaliziranih je spram tjedna ranije gotovo udvostručen, s 98 na 189 ljudi. Istovremeno, udio hospitaliziranih spram ukupnog broja slučajeva je porastao sa 6,1 na 9,7 posto. Broj hospitaliziranih je i tjedan kasnije nastavio rasti, kada je dosegao svoj vrhunac od 234 ljudi, što je dao udio od 12,7 posto hospitaliziranih spram ukupnog broja zaraženih.

Ivan Luzar
Telegram autor
1798 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program