8 grafova o koroni u Hrvatskoj. Posljednih tjedana pada broj zaraženih, raste broj hospitaliziranih i umrlih
Izvukli smo najvažnije statistike u posljednjih 10 tjedana epidemije
U posljednja dva tjedna u Hrvatskoj je došlo do velikog porasta broja umrlih od posljedica zaraze koronavirusom. Od 2. do 15. rujna, točnije, smrtonosni virus uzeo je 42 ljudska života. Najviše u subotu 12. rujna i nedjelju 13. rujna, kada je zabilježeno sedam, odnosno šest smrtnih slučajeva.
Crni trend vidljiv je i u podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) koji prati, između ostaloga, i podatke o umrlima u posljednjih 14 dana. Prema njihovim izračunima ispada da Hrvatska na 100.000 stanovnika ima jedan smrtni slučaj u tom periodu.
Po toj smo brojci ujedno i četvrti najgori na popisu zemalja koje spadaju u EU, EEA, uz Ujedinjenu Kraljevinu. Od nas su gori samo Rumunjska, koja ima 2,9 umrlih na 100.000 stanovnika, Španjolska sa 1,6, te Bugarska s 1,4. Niz zemalja u posljednjih 14 dana nema umrlih, poput Norveške, Luksemburga, Litve, Estonije, Islanda i Lihtenštajna.
Ako trend u posljednja dva tjedna, zaključno s 15. rujnom, kada smo imali 42 umrlih, usporedimo s dva tjedna prije toga, znači od 19. kolovoza do 1. rujna, vidljiv je dramatičan porast broja umrlih. Tada smo imali 21 žrtvu korone, znači dvostruko manje umrlih nego u posljednja dva tjedna.
U nastavku teksta objavljujemo niz grafova o epidemiji koronavirusa u Hrvatskoj koji se temelje na podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u periodu od posljednjih deset tjedana. Najnovije tjedno izvješće HZJZ-a još nije objavljeno, a trebalo je biti jučer, 13. rujna, pa su objavljeni podaci zaključni s 6. rujnom.
1. Nagli porast smrtnih slučajeva
Najmanji broj smrtnih slučajeva zabilježen je između 13. i 19. srpnja, kada je umrla jedna osoba. Tjedan kasnije, između 20. i 26. srpnja, brojka je naglo skočila na 16 smrtnih slučajeva. Uslijedio je kontinuirani pad, sve do perioda između 17. i 23. kolovoza, kada je zabilježeno pet mrtvih slučajeva.
Broj smrtnih slučajeva je potom počeo rasti. U narednom tjednu, između 24. i 30. kolovoza, broj zaraženih je povećan na 13, da bi tjednu kasnije, brojka blago porasla na 14 smrtnih slučajeva. Prošli tjedan, između 7. i 13. rujna, brojka je snažnije povećana na 23 smrtna slučaja. Ta brojka je ujedno najveća u zabilježenom periodu.
2. Rast broja aktivnih slučajeva
U razdoblju između 29. lipnja i 5. srpnja zabilježili smo 460 novih slučajeva, nakon čega je brojka konstantno sporije rasla kroz sljedeća dva tjedna na 625 slučajeva. U naredna tri tjedna, u razdoblju između 13. srpnja i 9. kolovoza, bilježili smo konstantan pad broja novih slučajeva. Najmanji broj novoregistriranih imali smo u razdoblju između 3. i 9. kolovoza, kada ih je bilo 344.
No, onda je nastupio snažan rast. U sljedeća tri tjedna, brojka je narasla na 1948 novi slučaj, kada je bio i vrhunac razdoblja, s 1948 novozaraženih u tjednu. Potom je uslijedio blagi pad broja novozaraženih, koji je iznosio 1841 slučaj.
3. Broj testiranja i postotak pozitivnih je fluktuirao
Broj testiranja u tih deset tjedana je fluktuirao. Između 29. lipnja pa sve do 16. kolovoza, broj testiranja se zadržavao ispod 10.000. Najniži broj testiranja izvršen je u tjednu između 3. i 9. kolovoza, kada ih je bilo 6812. Broj testiranja premašio je 10.000 prvi puta u periodu između 17. i 23. kolovoza, kada je iznosio 12.803. Potom je brojka skočila na 16.178 testova u tjednu kasnije. Najveći broj testiranja izvršen je između 31. kolovoza i 6. rujna, kada je obrađeno 24.722 uzoraka.
Paralelno s povećanjem broja testiranja između 17. i 23. kolovoza, skočio je i postotak pozitivnih testova, kada je bio i najviši u periodu. Tada smo na 12.803 uzoraka imali 12,5 posto pozitivnih, te značajniji skok broja zaraženih na 1604. Najmanji udio pozitivnih zabilježen je između 27. srpnja i 2. kolovoza, kada ih je bilo 4,3 posto.
Između 24. i 30. kolovoza broj testiranja je narastao na 16.178, no brojka pozitivnih je blago pala spram tjedna ranije, na 12 posto. Isti taj tjedan bio je i rekordan po broju zaraženih, kada ih je bilo 1948 novih. U posljednjem tjednu perioda, kada smo imali najveći broj testiranja, zabilježili smo blagi pad novozaraženih, na 1841 novi slučaj. Stoga, zbog povećanog broja testiranja, a manjeg broja zaraženih, imali smo znatno niži udio pozitivnih testova, 7,4 posto.
4. Udio hospitaliziranih je naglo pao, pa opet počeo rasti
U tom deset tjednom periodu, brojka hospitaliziranih se uglavnom zadržavala ispod i oko sto, sve do tjedna između 24. i 30. kolovoza. Najveći udio hospitaliziranih osoba zabilježen je između 27. srpnja i 2. kolovoza, kada je udio iznosio 18,8 posto, sa 76 hospitaliziranih na 404 aktivnih slučajeva. Najniži broj hospitaliziranih zabilježen je između 3. i 9. kolovoza, kada ih je bilo 64. Tada je hospitaliziranih bilo 18,6 posto od ukupnog broja oboljelih.
No, u tjednu između 24. i 30. kolovoza, broj hospitaliziranih je spram tjedna ranije gotovo udvostručen, s 98 na 189 ljudi. Istovremeno, udio hospitaliziranih spram ukupnog broja slučajeva je porastao sa 6,1 na 9,7 posto. Broj hospitaliziranih je i tjedan kasnije nastavio rasti, kada je dosegao svoj vrhunac od 234 ljudi, što je dao udio od 12,7 posto hospitaliziranih spram ukupnog broja zaraženih.
