Afrika je sve iznenadila svojim odgovorom na koronu. Zašto su tako uspješni?

Znanstvenici su pokušali objasniti neočekivano uspješan odgovor Afrike na pandemiju

African woman working at a shop, using a mask for protection, registering and checking temperature of the customers with an infrared thermometer
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Globalni indeks zdravstvene sigurnosti rangirao je 2019. godine zemlje prema njihovoj spremnosti za pandemije. Sjedinjene Američke Države identificirane su kao najspremnija zemlja, dok se za većinu afričkih zemalja smatralo da su najmanje sposobne nositi se s bilo kojom novom zdravstvenom prijetnjom, piše MNT.

Zbog toga se pretpostavljalo da će Afrika kao kontinent imati 10 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom. Ovo predviđanje moglo bi se pokazati vrlo pogrešnim jer su afričke zemlje do 13. studenoga pridonijele sa samo 3,6 posto slučajeva i 3,6 posto smrti u svijetu.

U posljednjih nekoliko mjeseci znanstvenici su pokušali objasniti neočekivano uspješan odgovor Afrike na pandemiju. Neka objašnjenja često ne prepoznaju razloge brzog odgovora afričkih zemalja na pandemiju.

Hitan sastanak svih 55 ministara zdravstva

Tijekom proteklih 11 mjeseci vidjelo se da granice ne sprječavaju širenje ove krize, kako u zdravstvenom tako i u gospodarskom sektoru. Pandemija, potekla iz Wuhana u Kini, proširila se u 217 zemalja. Ekonomska kriza nije poštedjela niti jednu zemlju, a očekuje se da će se globalna ekonomija ove godine smanjiti za 5,3 posto.

Kako bi pružile usklađen odgovor na globalnu pandemiju afričke zemlje su iskoristile kontinentalnu i regionalnu suradnju. Početkom veljače, desetak dana prije otkrića prvog slučaja u Africi, Afrički centri za prevenciju i kontrolu osnovali su Afričku radnu skupinu za novi koronavirus kako bi koordinirali odgovor na pandemiju širom kontinenta.

Krajem veljače svih 55 ministara zdravstva sazvalo je hitan sastanak kako bi razgovarali o pandemiji i dogovorili strategiju za čitav kontinent. Strategija se oslanjala na sprječavanje prijenosa i ublažavanje širenja zajednicom da bi se spriječilo preopterećenje ionako preopterećenih zdravstvenih sustava.

Usklađeni odgovor na pandemiju

Takvo jedinstveno kontinentalno vodstvo dalo je smjernice državama članicama i osiguralo usklađeni odgovor na pandemiju. Kontinentalni pristup povezan je sa suradnjom na regionalnoj razini. Glavni je primjer suradnja unutar Istočnoafričke zajednice, EAC. Da bi spriječili širenje, EAC je uložio u stvaranje Regionalnog elektroničkog sustava za praćenje tereta i vozača, za praćenje slučajeva Covid-19 između granica.

To je stvorilo kanal za transparentnu razmjenu informacija i maksimiziralo upotrebu oskudnih resursa potrebnih za testiranje asimptomatskih esencijalnih radnika koji su možda imali virus. Omogućilo im je da ih ranije izdvoje, odvedu na liječenje i povećaju im šanse za oporavak.

Mobilni telefoni vozača korišteni su kao alat za praćenje kako bi se utvrdile sve lokacije na kojima su se zaustavili da bi se, u konačnici, zaštitile zajednice. Takvi sustavi suradnje doprinose zajedničkom razumijevanju stanja pandemije u regiji i daju zemljama alat za učinkovito zaustavljanje širenja.

Rano zatvaranje granica i strogi lockdown

Zaključavanje i zatvaranje granica provedeni su vrlo rano nakon prijave prvih nekoliko slučajeva kako bi se podržala strategija prevencije. Otkazani su letovi i uvele stroge mjere lockdowna da se spriječi priljev novih slučajeva. Južna Afrika je provela jedno od najstrožih zaključavanja na svijetu što je smanjilo stopu infekcije s 42 na 4 posto.

Uz provedbu lockdowna, većina afričkih zemalja je usvojila i druge preventivne mjere utemeljene na dokazima kao pranje ruku, nošenje maski i socijalno distanciranje. Stanice za pranje ruku osigurane su na javnim mjestima, a zbog zatvaranja škola, volonteri studenti su poticali ljude na pridržavanje mjera.

Otvoreni komunikacijski kanal i uključivanje zajednica dodatno su povećali povjerenje zajednice u sustav javnog zdravstva koje je studija Welcome Trust prepoznala kao najviše na svijetu i pridonijeli da javnost poštuje mjere za prevenciju.

Financijska pomoć najranjivijim kućanstvima

Najranjivijim kućanstvima vlade su osigurale financijsku pomoć, najviši vladini dužnosnici odrekli su se plaće za travanj, potez koji su slijedile mnoge afričke države.

Usluge testiranja, traženja kontakata, izolacije i karantene, kao i liječenje su besplatni. Stanarine su u nekim zemljama smanjene za 50 posto, neke su zemlje davale besplatno vodu i struju i ukinule su poreze. Te su mjere potpore ključne za osiguravanje da se oni koji si to ne mogu priuštiti mogu pridržavati mjera prevencije.

Dronovi za nadzor i dostavu lijekova

Mnoge su afričke zemlje usvojile inovativne tehnološke alate kao odgovor na pandemiju. Vlada Ruande je robotima mjerila temperaturu pojedinaca u javnim prostorima i bolnicama, korišteni su dronovi za nadzor i dostavu lijekova, objedinjeno je testiranje kako bi se povećali financijski i ljudski resursi.

Sva su plaćanja išla bezgotovinski da se smanje kontakti, a naknade za takva plaćanja su smanjene.

Pripisivanje uspjeha Afrike slučajnosti, demografskom sastavu, postojećim antitijelima, a zanemarivanje efikasnosti njihovog brzog i sinkroniziranog odgovora, pridonosi gajenju negativne percepcije Afrike.