Nekad je nužno odabrati stranu

Ako nastavimo ovim tempom, do 2035. će s debljinom živjeti polovica Hrvata. Vrijeme je za promjene

Jedna od stvari koju možemo poduzeti jest da djecu od malih nogu učimo o važnosti zdrave i uravnotežene prehrane

FOTO: Shutterstock

Ne baš tako davne 2016. godine bili smo osmi, a sada smo po pretilosti prvi u Europskoj uniji. Nošenje ove titule košta nas 1.7 milijuna eura godišnje, što je nešto manje od tri posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda, kako je ranije ove godine na zasjedanju Izvršnog Odbora Svjetske zdravstvene organizacije istaknula prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.

Od 1980. godine broj pretilih osoba u svijetu gotovo se udvostručio. Od onda je postao i peti po redu uzrok globalne smrtnosti koji se usko povezuje s još oko 60 bolesti i stanja – od problema s plodnošću i kardiovaskularnim oboljenjima sve do depresije i anksioznosti te bolesti dišnoga sustava.

U Hrvatskoj je, trenutačno, pretila jedna od pet osoba, a prema predviđanjima Svjetskog atlasa debljine, do 2035. godine gotovo će polovica odraslih Hrvata i Hrvatica živjeti s debljinom. Nezdrave navike prenijeli smo i na našu djecu.

U budućnosti nas čeka poražavajuća statistika

Kada govorimo o prevalenciji debljine u djece u Europi, Hrvatska je na samom vrhu. Statistika govori da će oko 19 posto djece u dobi od pet do 19 godina živjeti s debljinom u 2030. godini.

Dobar izgovor zlata vrijedi, pa često čujemo da je glavni krivac genetika. Međutim, najvažniji uzrok pretilosti je ipak kulturološki utjecaj na prehranu i tjelesnu aktivnost. Naravno, utjecaj genetike na pretilost ne može se poreći pa u nekim slučajevima nasljedni faktori jesu ključni. Unatoč tome, činjenica je da se pretilost naglo povećala u posljednjih 20 godina, a predviđa se da će do 2030. godine s tom bolešću živjeti milijarda ljudi u svijetu.

Preporuka od Svjetske zdravstvene organizacije za tjelesnu aktivnost je 150 minuta umjerene vježbe tjedno za odrasle odnosno 60 minuta za djecu i adolescente. Kada se rasporedi na sedam dana, to znači da bismo fizički aktivni trebali biti samo dvadesetak minuta dnevno.

Deficit u konzumaciji voća i povrća

Ipak, prema istraživanju Europskog regionalnog ureda WHO-a fizički je aktivno manje od 20 posto petnaestogodišnjaka, svega 16 posto odraslih u dobi od 18. do 64. godine života, a u skupini starijoj od 65 godina, dovoljno vježba njih samo šest posto.

Osim što s vježbom nismo na ‘ti’, istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj postoji deficit u konzumaciji voća, povrća i cjelovitih žitarica. Nešto manje od čitave trećine Hrvata tako je reklo da voće ili povrće ne konzumiraju svakodnevno, ali zato prosječna osoba iz Hrvatske u godinu dana pojede preko 60 kilograma pekarskih proizvoda.

Unosimo dvostruko veće količine ugljikohidrata od preporučene

Prema istraživanju Hrvatske agencije za hranu, konzumiramo dvostruko veće količine ugljikohidrata od preporučenih, a kako i ne bi kada su namirnice koje najviše jedemo krumpir, tjestenina te bijeli kruh. Osim toga, po korištenju ribe u prehrani smo među posljednjima u Europskoj uniji.

Kako bi se ovom problemu stalo na kraj, potrebna je intervencija već u rano obrazovanje, ono vrtićko i predškolsko. Za početak, naši najmlađi u vrtićima bi trebali učiti o uravnoteženoj i zdravoj prehrani te svim načinima fizičke aktivnosti, a s obzirom na njihovu dob, učenje bi se trebalo odvijati u praksi.

Treba stvoriti zdrav odnos prema hrani

Nadalje, različite su strategije uz čiju se pomoć zajednica može potaknuti na fizičku aktivnost. Jedna je, primjerice, odluka o proširenju sportske infrastrukture i aktivnosti unutar gradova te slobodan pristup istima. Mogu se napraviti i posebni programi čiji je cilj promjena ponašanja sudionika, a odnose se na zdrave navike.

Mnogi stručnjaci napominju kako, ako ne znate kako biste regulirati tjelesnu težinu, valja zatražiti mišljenje liječnika.

Ako su djeca u pitanju, savjetuje se da roditelji stvore zdrav odnos prema hrani tako što će s njima vježbati, kuhati, učiti ih o tome kako, što i kada jesti te da uvedu kontinuiran raspored spavanja i ograničeno vrijeme za gledanje u ekrane.

U ovakvom problemu mogu pripomoći i jake medijske kampanje koje će doista doprijeti do građana, a od velike potpore mogu biti strane tvrtke koje osluškuju probleme u svojoj okolini.

Pozitivni primjeri iz Hrvatske

Za primjer možemo uzeti već sedmu godinu provedbe Škole voća i povrća koju organizira trgovački lanac Kaufland. Ona je fokusirana na učenje o ovakvim te sličnim temama i to kod najranjivijih skupina – djece. Obuhvaća godišnje preko 20.000 školaraca, a s ciljem osvještavanja problema Kaufland je dosad donirao preko 700 tona voća i povrća školskim kuhinjama.

Osnovnoškolci su za ovogodišnji izazov morali poslati likovni rad na temu ‘Reci neću hrani u smeću’ koja poziva na odgovorno postupanje s hranom te na minimiziranje otpadaka u kuhinji.

Partnerskim školama Kauflandovih poslovnica tako je već postalo njih čak 17 diljem Hrvatske, od čega šest škola za djecu s poteškoćama i 11 škola koje su se jedine prijavile za određenu poslovnicu, pa će u ovim školama djeca tijekom cijele sljedeće školske godine svaki tjedan dobivati svježe voće i povrće.

Za sve poslovnice za koje se prijavilo više škola, žiri je 11. svibnja među pristiglim prijavama odabrao najbolje koje su ušle u finale te će se međusobno natjecati. Njihovi radovi bit će izloženi u poslovnicama, a kupci će od 29. svibnja do 11. lipnja moći dati glas onom radu koji smatraju najboljim i tako odabrati partnerske škole za preostale poslovnice za koje je na adresu Kauflanda pristiglo dvije ili više prijava.


Sadržaj nastao u suradnji s Kauflandom.