Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ako sve zaboravljate i bojite se da ste dementni, ova studija bi vas mogla umiriti; vjerojatno ste samo pod stresom

Stres, tjeskoba i depresija mogu učiniti da zaboravljamo više no inače

ZADNJA IZMJENA: sij 18, 2018
Foto: Slon Pics/Flickr

Deset minuta tražite ključeve prije nego izađete iz kuće? Ili ste ih posve zaboravili ponijeti? Već od jutra dan nije počeo obećavajuće, a onda se ne možete sjetiti imena i zaporki. Prijatelj vas zafrkava da imate rane znakove demencije. Smijete se kiselo jer i sami počinjete sumnjati da vam se nešto ozbiljno događa.

Iako je to moguće (jedan od deset ljudi u Americi iznad 65 godina ima Alzheimer, što je jedan oblik demencije), ipak ne trebate paničariti. Nedavno provedena studija sugerira da ako imamo česte, stalne i ozbiljne probleme s pamćenjem, to nužno ne mora značiti da imamo demenciju.

I stres može biti krivac za slabo pamćenje

Stres može biti kriv za to što smo malo čudni, ali ozbiljni, kronični problemi zaboravljivosti, morali bi biti znak nečega ozbiljnijeg, mislite si. Nije tako, tvrdi autorica studije Marie Eckerström, doktorantica i psihologica na švedskoj Memory Unit at Sahigrenska University Hospital. Tijekom četiri godine, njezina je studija pratila preko tisuću odraslih osoba od 40 do 79 godina koje su izjavile da imaju ozbiljne probleme s pamćenjem.

Iako su ovi ljudi kazali da se s kognitivnim problemima bore svakodnevno, devet od deset njih je testove pamćenja riješilo jako dobro i nisu imali ni kemijskih ni fizičkih promjena na mozgu koje bi bile povezane s ranim stadijem demencije. Zašto se onda osjećaju kao da im je kognitivno zdravlje ugroženo?

Tjeskoba i depresija utječu na memoriju

U nekim slučajevima, takve osobe imaju bliske članove obitelji koji boluju od demencije, a blizina nekoga s tom dijagnozom, može izazvati stanje da i oni sami pretjerano brinu o vlastitom zdravlju mozga. Bez obzira na obiteljsku povijest bolesti, sedam od deset osoba uključenih u studiju, bilo je pod izuzetnim stresom i patili su od depresije, kaže Eckerström. Te osobe ne pokazuju niti jedan objektivni znak demencije.

Uzrok problema s pamćenjem su stres, tjeskoba ili depresija. Odnos stresa i pamćenja vrlo je dobro poznat. Kada prvi put prolazite stresnu situaciju, hormoni kao adrenalin ustvari pojačavaju memoriju, barem kratkoročno. Ali ako stres traje, tijelo luči drugi hormon, kortizol, a kronično izlaganje kortizolu može utjecati na sposobnost jasnog razmišljanja.

Treba razlikovati povremeni i trajni stres

Svi, u nekom trenutku života, osjećamo stres i on može biti motivator za postizanje ciljeva. No, postoji razlika između povremenog stresa i trajnog stresa koji ometa sposobnost normalnog funkcioniranja. Kronični stres može dovesti do oštećanja u ključnim memorijskim strukturama mozga, kao u hipokampusu.

Kako možete znati da su vaše poteškoće s pamćenjem vezane za stres ili su rani znak demencije? Ako ste uistinu zabrinuti, morate liječniku koji će vam dati da ispunjavate upitnik u trajanju manje od pola sata. Ako je vaš poremećaj dovoljno ozbiljan da vam utječe na posao i svakodnevno funkcioniranje, možda vam treba temeljitije testiranje.

Ipak, stres ne može izazvati demenciju

Evaulacija će uključiti i probleme sa štitnjačom i moždani udar. Veliko je olakšanje ako prođete dobro sve testove. Ali to nužno neće značiti da ste zdravi. Stres ne može izazvati demenciju, ali neki znanstvenici ističu da nas kronični, ozbiljan stres čini sklonijima. Ne možete iz života isključiti stres, ali možete kontrolirati kako na njega odgovarate.

U prvom redu, jedite i spavajte dobro i obavezno vježbate. Jednostavne tehnike meditiranja mogu biti dobro sredstvo smanjenja stresa, ne mora biti ništa spiritualno. Znanstvenici sa sveučilišta Northeastern sugeriraju da već i promjena načina disanja može pobijediti tjeskobu i popraviti pamćenje, piše Prevention.

Eva Benedik
Telegram autor
1536 članaka Više o autoru
Više s weba