Ako vas je ovo pitanje dugo kopkalo, danas je vaš sretan dan. Studija otkrila koji je najomiljeniji miris na svijetu

Prema novoj studiji, objavljenoj ovoga tjedna u Current Biology, slatki i orašasti miris vanilina, glavne komponente ekstrakta vanilije, najomiljeniji je miris na svijetu. S popisa deset jedinstvenih mirisa, svi ispitanici iz različitih kulturnih sredina ocijenili su vaniliju najugodnijim mirisom, piše Science Alert.

Znanstvenici sugeriraju da može postojati evolucijska osnova za univerzalnu preferenciju arome, ali to bi zahtijevalo dodatna istraživanja, piše Science Alert. Moguće je da je znanje o nekim mirisima povećalo šanse za preživljavanje u nekom trenutku povijesti, objašnjava se u izjavi.

“Kulture diljem svijeta rangiraju različite mirise na sličan način, bez obzira na to odakle dolaze, a preferencije mirisa imaju osobnu ali ne i kulturnu komponentu”, kaže autor studije Artin Arshamian, neuroznanstvenik s Instituta Karolinska u Švedskoj. Švedski znanstvenici su željeli utvrditi je li percepcija mirisa u cijelome svijetu ista ili su ljudi kulturološki naučili svoje preferencije mirisa.

Najmanje omiljen miris čest je u sirevima i znojnim nogama

Sudionici istraživanja okupljeni su iz urbanih područja u SAD-u, Meksiku i Tajlandu, izvještava Telegraph. Skupine lovaca sakupljača iz prašume jugoistočne Azije, poput naroda Semaq Beri s malajskog poluotoka na Tajlandu i ribarskih zajednica s pacifičke obale Srednje Amerike, također su bile uključene u istraživanje, piše Science Alert.

Vanilin, glavni kemijski spoj mahune vanilije, uglavnom se koristi kao aroma ili zaslađivač u pićima i hrani. Upotrebljava se u parfemima i farmaceutskim proizvodima. Sljedeći preferirani miris bio je etil butirat, voćni miris nalik na ananas. Treće mjesto zauzeo je kemijski spoj: cvjetni i začinski miris linalola kojeg ima u više od 200 biljaka uključujući i lavandu.

Najmanje popularan miris bila je izovalerijanska kiselina, spoj prodornog i oštrog mirisa uobičajenog u siru, sojinom mlijeku i znojnim nogama, kaže Science Alert. Trendovi ocjenjivanja mirisa ovim redoslijedom bili su dosljedni na svim testiranim mjestima, prema Telegraphu.

Utjecaj kulturne pozadine ima tek malu ulogu u preferiranju mirisa

Analizom podataka stručnjaci su zaključili da utjecaj kulturne pozadine ima tek malu ulogu u preferiranju mirisa. Kultura je utjecala sa šest posto dok je molekularni utjecaj svakog mirisa utjecao na 40 posto odabira.

Iako pojedinci mogu rangirati mirise malo drugačijim redosljedom, varijacije odabira temelje se na osobnim preferencijama, a ne na kulturi. Osobne preferencije činile su 54 posto odabira. Općenito, među različitim kulturama postoje sličnosti u pogledu mirisa koji se osobi sviđaju ili ne sviđaju.

“Sada znamo da postoji univerzalna percepcija mirisa koja je vođena molekularnom strukturom i to objašnjava zašto nam se određeni miris sviđa ili ne sviđa”, objašnjava Arshamian. “Sljedeći korak je proučavanje zašto je tako povezujući ovo saznanje s onim što se događa u mozgu kada osjetimo određeni miris”, zaključio je.