Alarmantno. Ako led na Antarktici počne nestajati, to će se događati jako brzo: 'Obalni gradovi ne bi imali šanse'

Dokazi iz ledene jezgre duge oko 600 metara otkrivaju da se zapadnoantarktički ledeni pokrov iznenada i dramatično smanjio prije oko 8000 godina, pokazuje novo istraživanje, pružajući alarmantan uvid u to koliko brzo se led na Antarktici može otopiti i dovesti do rasta razine mora, piše CNN.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience, u razdoblju od samo 200 godina na kraju posljednjeg ledenog doba dio ledenog pokrivača stanjio se za 450 metara, što je veće od visine Empire State Buildinga. Autori studije kažu da je to prvi izravan dokaz takvog brzog gubitka leda bilo gdje na Antarktici.

Iako su znanstvenici znali da je ledeni pokrivač bio deblji na kraju posljednjeg ledenog doba nego što je danas, nije se puno znalo o tome kada se točno dogodilo otapanje, rekao je Eric Wolff, glaciolog sa Sveučilišta Cambridge u Velikoj Britaniji i autor studije.

Moguće katastrofalne posljedice

Sada je jasno da se ledeni pokrivač u prošlosti topio velikom brzinom, kaže i ističe da bi se takav scenarij mogao ponoviti. “Ako led počne nestajati, to će se događati vrlo brzo”, dodao je.

To bi moglo imati katastrofalne posljedice za globalni porast razine mora. Zapadni antarktički ledeni pokrivač ima dovoljno vode da podigne razinu mora za oko pet metara, što bi uzrokovalo razorne poplave u obalnim mjestima i gradovima diljem svijeta.

Ključno otkriće studije je da se “količina leda na Antarktici može promijeniti vrlo brzo, tempom s kojim bi se mnogi obalni gradovi teško nosili”, rekao je za CNN Ted Scambos, glaciolog sa Sveučilišta Colorado Boulder.

Arhiv Zemljine atmosfere

Inače, ledene jezgre su poput arhiva Zemljine atmosfere. Sastavljeni od slojeva leda koji su se formirali dok je snijeg padao i smrzavao se tisućama godina, sadrže mjehuriće drevnog zraka, kao i zagađivače koji mogu otkriti kakve su se promjene događale u okolišu tijekom tisućljeća.

Jezgra analizirana u ovoj studiji izbušena je iz ledene uzvisine Skytrain koja nalikuje poluotoku, dugačka je oko 80 kilometara i proteže se od brda Meyer do ledene ploče Ronne na Antarktiku.

Znanstvenici su jezgru izvadili 2019., u mukotrpnom procesu koji je uključivao neprestano bušenje 40 dana kako bi se izvukao tanki cilindar leda. Zatim su izrezali jezgru na dijelove, spakirali ih u izolirane kutije na minus 20 stupnjeva Celzijusa i poslali ih u Ujedinjeno Kraljevstvo na analizu.

Više puta analizirali podatke

Tamo su znanstvenici izmjerili izotope vode u jezgri leda, koji pružaju informacije o temperaturi u prošlosti, kao i pritisak zarobljenih mjehurića zraka u ledu. Niže ležeći i tanji led sadrži mjehuriće zraka pod višim pritiskom.

”Bilo je pravo iznenađenje kada su podaci otkrili koliko se brzo led stanjio na kraju posljednjeg ledenog doba. Zapravo smo proveli dosta vremena provjeravajući nismo li pogriješili s analizom”, rekao je Wolff.

Ono što ove nalaze čini tako alarmantnim, objašnjava Isobel Rowell, znanstvenica za ledenu jezgru i koautorica studije, jest to da kada se takvo otapanje ponovi, “stvarno vrlo malo, ako išta, možemo učiniti da ga zaustavimo”.

Riješiti klimatske promjene

Ključno je ne igrati se sa sudbinom, što znači uhvatiti se u koštac s klimatskim promjenama, poručuje Wolff.

Novi podaci pomoći će poboljšati točnost modela koje znanstvenici koriste za predviđanje kako će ledena ploča reagirati na buduće globalno zagrijavanje, stoji u izvješću. Studija je objavljena u trenutku kada znanstvenici nastavljaju upozoravati na stanje najizoliranijeg kontinenta na Zemlji.