Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Amerika pokušava deportirati ovog bivšeg naci čuvara, nakon desetljeća skrivanja. Problem je što ga nitko ne želi

Jakiw Palij (94) bio je čuvar u logoru Trawniki, a Njemačka ga odbija preuzeti

ZADNJA IZMJENA: pro 17, 2017
Foto:  Jakiw Palij/Screenshot/YouTube/CNN

Posljednji živući nacistički kolaborator kojem je naređeno da napusti SAD živi u kući u Queensu u New Yorku i s prozora može vidjeti obrise nebodera Manhattana. Zove se Jakiw Palij i prije 14 godina savezni sud u New Yorku oduzeo mu je američko državljanstvo jer je skrivao da je radio kao čuvar u svirepom radnom logoru u istočnoj Poljskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata, u kojemu je 6000 židovskih zatvorenika ubijeno u samo jednom danu 1943. godine. Sud je naredio da se Palija deportira u Njemačku, Poljsku, Ukrajinu ili bilo koju zemlju koja ga je spremna primiti. Problem je, piše The Washington Post, što ga nijedna ne želi. Palij, inače star 94 godine, sasvim ugodno živi od mirovine u SAD-u. Sada, u utrci s vremenom, zakonodavci i židovske skupine pritišću Trumpovu administraciju da ga protjeraju iz zemlje prije no što umre.

Od 2005. godine osmero nacističkih kolaboratora kojima je naređeno da napuste SAD umrlo je u toj zemlji nakon što su ih njihove domovine i Njemačka odbile primiti. Njihovi su se slučajevi godinama povlačili po sudovima u Pennsylvaniji, Wisconsinu, Illinoisu, Michiganu, New Yorku, Massachusettsu i Missouriju, a Palij je jedini optuženi koji je još živ. Ovoga rujna, svi članovi njujorške delegacije u Kongresu potpisali su pismo državnom tajniku Rexu Tillersonu zahtijevajući da nešto poduzme prije no što Palij umre u SAD-u. Više od 80 članova zastupničkog doma savezne države New York u pismu državnom odvjetniku Jeffu Sessionsu tražilo je Palijevu deportaciju.

Angažirali su se različiti dužnosnici

“Žrtve Holokausta, stanovnici Queensa, obitelji veterana… svima nama ova je situacija bolna. Netko tko je utjelovljenje svega suprotnog od američkih vrijednosti tolerancije i podnošenja žrtve u borbi protiv zla može ovdje živjeti godinama, skrivajući se na otvorenom”, izjavio je nedavno rabin s Long Islanda Zev Friedman, koji je, inače, izgubio 200 članova obitelji u Poljskoj za vrijeme Holokausta. Zahtjevi za Palijevom deportacijom rezultirali su brzom reakcijom visokopozicioniranih američkih dužnosnika. U pismu senatorici Kirsten Gillibrand State Department je zatražio da se ponovno uspostavi kontakt s Njemačkom, Poljskom i Ukrajinom oko ovog pitanja, no ponovno su odbijeni. “Ostaje nam se nadati da ćemo kroz angažman kod naših saveznika na kraju ipak deportirati gospodina Palija”, napisao je Charles Faulkner, dužnosnik ureda za pravne poslove State Departmenta.

Prošlog mjeseca, ministarstvo pravosuđa odgovorilo je članovima njujorške skupštine u pismu pomoćnika državnog tužitelja Stephena E. Boyda, koji je napisao da se ministarstvo potpuno slaže da Paliju ne bi smjelo biti dopušteno da posljednje dane života provede u SAD-u. Skupine koje traže da se Palija protjera traže da se uključi i Bijela kuća. “Trinaest godina koliko je Palij ostao u ovoj zemlji bez državljanstva je 13 godina previše. State Department i cijela Trumpova administracija trebali bi slučaju dati pažnju koju zaslužuje i učiniti sve što mogu kako bi izvršili sudski nalog i bivšeg nacističkog čuvara izbacili iz zemlje”, izjavio je senator Charles E. Schumer.

Tvrdi da je bio prisilno regrutiran

Thomas Yazegerdi, posebni izaslanik za pitanja Holokausta pri State Departmentu kaže da američki diplomati godinama lobiraju pri kabinetu Angele Merkel i da bi Kongres i Bijela Kuća morali zajednički istupiti po ovom pitanju. “Ako se pitanje ne podigne na najvišu razinu, bit će ga teško riješiti”, rekao je. Washington Post pokušao je stupiti u kontakt s Palijem, koji im je odbio bilo što reći. Prije dosta vremena, 2003. godine, Palij je jedini put govorio za američke medije. New York Timesu tada je rekao da je bio prisilno regrutiran u službu i da nije sudjelovao u ubojstvima. “Nikada nisam bio kolaborator”, rekao je.

U dokumentima iz vremena kada mu je oduzimano državljanstvo, Palijev odvjetnik je pisao da vlasti “žele nemoćnom starcu oduzeti građanska prava”. Njegov je slučaj otkrio Ured za posebne istrage, tijelo pri Ministarstvu pravosuđa koje je desetljećima radilo na otkrivanju bivših nacista koji su prikrivali svoje ratne aktivnosti i kroz godine stjecali američko državljanstvo. Država nema ovlasti procesuirati zločine iz Drugog svjetskog rata počinjene u drugim zemljama, ali im se može oduzeti državljanstvo i narediti deportacija. Međutim, vlasti zemalja iz kojih potječu moraju ih pristati primiti.

‘Njemačka se ponaša dvolično’

Odvjetnik Neal Sher, koji je bio na čelu Ureda za posebne istrage od 1982. do 1994., kaže da Njemačka ima obvezu primiti ljude koji su služili bivšim njemačkim vlastima. “Samo jedna riječ pada na pamet kada se traži objašnjenje zašto Njemačka ne želi preuzeti te ljude: dvoličnost. Opet i iznova izmišljaju ridikulozne razloge zašto neće primiti ljude koji su činili zločine u ime Njemačkog naroda”, rekao je. Tijekom godina tridesetak bivših nacista iz SAD-a je otišlo u Njemačku. Neki su imali i njemačko državljanstvo, a neki su pobjegli prije no što im je oduzeto američko.

Većina je ostala na slobodi, a samo je četvero pravno procesuirano. No, Njemačka je odbila primiti niz američkih državljana, bivših nacista. Njemački dužnosnici, prema dokumentima koje je pribavio WP, američkim su kolegama rekli da će primiti samo bivše naciste koji imaju njemačko državljanstvo ili one koje se kazneno goni u Njemačkoj. Palij nije Nijemac. Rođen je u poljskom selu koje se nalazi na teritoriju današnje Ukrajine. Njemački veleposlanik u SAD-u još je 2006. godine izjavio da je stav Njemačke vlade da odgovornost za primanje nacista kojima SAD oduzme državljanstvo leži na onim zemljama čije državljanstvo ti ljudi imaju. Iz Njemačke su vlade Postu napisali da Njemačka ne može primiti Jakiwa Palija jer se ne radi o njemačkom državljaninu te da nema osnove po kojoj bi stekao pravo da se trajno nastani u Njemačkoj.

Oduzeli mu državljanstvo 2003.

Takav stav Njemačke već dugo iritira američko ministarstvo pravosuđa, koje se, s ciljem da bivši nacisti ne dočekaju kraj života u SAD-u, godinama utrkivalo s vremenom, da bi se na kraju dogodilo da im bivši čuvari u konclogorima umiru na američkom tlu. Takvih je slučajeva bilo mnogo. Michael Negele, čovjek koji je bio čuvar u zloglasnom logoru Sachsenhausen, umro je 2005. godine. Mykola Wasylyk, koji je radio u nadzornom tornju u radnom logoru u Poljskoj, umro je 2010. Theodor Szehinskyj, umro je u SAD-u 2014. godine, 14 punih godina nakon što mu je presuđeno za suradnju s nacistima. “Njemačka ima moralnu dužnost da prihvati Jakiwa Palija. Nijemci jesu učinili važne korake u smjeru provođenja pravde unutar svoje zemlje, ali uporno odbijanje da prime ljude kao što je Palij teško je obranjivo. Ako želimo spriječiti nove genocide, moramo progoniti one koji su ih činili do zadnjeg daha”, rekao je bivši savezni tužitelj Jonathan Drimmer, koji je radio na Palijevom slučaju.

Palij je u SAD došao 1949. godine nakon što je američkim istražiteljima rekao da je za vrijeme rata radio na očevoj farmi. Prvo je otišao u Boston i postao američki građanin, a 1966. godine kupio je kuću u Queensu u kojoj živi i danas. Godinama je živio mirnim životom, sve dok istražitelji nisu otkrili da je bio čuvar u logoru Trawniki u Poljskoj. Prije 16 godina na vratima su mu se pojavili istražitelji, sjeli s njim za kuhinjskim stolom i razgovarali o njegovim aktivnostima za vrijeme rata. Na kraju razgovora Palij je priznao tko je. Sutkinja Allyne R. Ross oduzela mu je državljanstvo 2003. godine, a godinu nakon toga, sud je naredio njegovu deportaciju. Friedman, rabin s Long Islanda, od tada pred njegovom kućom organizira prosvjede. “Užasno je nepravedno da jedan nacist izmiče pravdi sve ove godine”, izjavio je petnaestogodišnji Avi Koening, jedan od učenika škole u kojoj Friedman radi. U studenom, na 79. godišnjicu Kristallnachta, događaja koji je označio početak progona Židova u nacističkoj Njemačkoj, Friedman i njegovi učenici stajali su pred Palijevom kućom i upozoravali građane da im u susjedstvu živi nacist.

Jerko Mihaljević
Telegram autor
729 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program