Bakić demantira predstojnika Zarazne: 'Evo zašto je njegova usporedba smrtnosti koronavirusa i gripe netočna'

Poduzetnik Nenad Bakić objavom na svojem Facebook profilu demantirao je predstojnika Klinike Fran Mihaljević Ivana Puljiza. Puljiz je prije nekoliko dana rekao kako covid-19 ima veću smrtnost od gripe, u prosjeku tri do četiri posto, dok je od gripe smrtnost 0,1 posto. Bakić tumači da je ta izjava netočna, jer bi to značilo da je koronavirus 30-40 puta smrtonosniji od gripe. Poduzetnik je istaknuo kako ne misli da je Puljiz namjerno pogriješio, već da je bio “pod dojmom sigurno ne ugodne atmosfere ondje što se tiče Covid-19”.

Nadodaje da je čekao dva dana da netko od znanstvenika ospori Puljizovu netočnu tvrdnju koja zastrašuje ljude, ali budući da nitko nije reagirao, odlučio je reagirati sam. “Kad se govori o smrtnosti tri do četiri posto može se raditi jedino o CFR (Case Fatality Ratio – posto umrlih od potvrđenih slučajeva), a kad se govori o 0,1 posto moglo se misliti samo na IFR (Infection Fatality Rate, postotak umrlih na broj zaraženih, uključujući one koji se nisu našli, ali se procjenjuje da jesu)”, piše Bakić, te ističe da je to ogromna greška.

CFR je lako izračunati

Bakić se potom fokusirao samo na CFR za covid-19, za koji kaže da je gruba mjera koja se koristi se procjenu opasnosti epidemije u toku i lako ga je izračunati. “Jedan način je podijeliti broj umrlih sa zbrojem umrlih i izliječenih (dakle gledamo sve završene slučajeve). Za Hrvatsku je to u ovom trenutku dva posto, a u ‘drugom valu’ je to 1,3 posto, naravno ako se ne slažemo s braćom Slovencima da smo u ‘trećem valu'”, piše.

“Može se gledati i kao tekući ili kumulativni omjer uzevši u obzir zaostajanja (lag) smrti za detektiranim slučajevima. Ovdje je jedina nepoznanica koliki je točno ‘lag’ i čak se i ne može jednoznačno odrediti jer se on mijenja. U ovoj kalkulaciji sam kao best fit uzeo 12 dana (od prosječne detekcije do smrtnog ishoda), naravno osoba u prosjeku ne umre 12 dana po zarazi, nego kasnije, ali i dijagnoza kasni za zarazom. Ovo jest donekle nepoznanica, ali to je nebitno. Rezultat je vrlo robustan s obzirom na to je li 10, 12, 14. Po ovom izračunu je kumulativni CFR je 2,1 posto, a tekući 1,1 posto. Značajno različito od tri do četiri posto”, tumači Bakić.

IFR je gotovo uvijek manji spram CFR-a

Bakić potom pojašnjava da 0,1 posto za gripu može biti samo IFR, koji je uvijek gotovo manji nego CFR. U svijetu od gripe umije oko 500 ljudi, pa Bakić dolazi do izračuna od 500.000 zaraženih godišnje, ako je IFR 0,1 posto. “Što je, ajde, čini se puno previše, ali ne nevjerojatno”.

Poduzetnik je podijelio i izvor za svoje podatke. “Od uobičajene gripe u svijetu, opće je prihvaćena procjena, umire oko 0,1 posto zaraženih ili manje. Ukoliko procjenu od 0,1 posto umrlih primijenimo na Hrvatsku i na spomenutih 60.000 registrirano zaraženih, onda od uobičajene gripe u našoj zemlji u prosjeku umire 60 osoba.​ No, po procjenama, na broj službeno registriranih može se slobodno, kaže nam jedan epidemiolog, dodati i još toliko onih koji nisu registrirani. Dakle, gripa u sezoni može zaraziti i 120 tsuća osoba u našoj zemlji. Neki kažu da je brojka onih koji su prošli ‘ispod radara’ i veća”, citirajući izvještaj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o broju oboljelih od gripe.

O IFR-u za Hrvatsku

Ističe da se u Hrvatskoj ne zna kriterij za uvrštavanje u kategoriju umrlih od Covid-19. Pita se je li kriterij kao u Švedskoj, gdje se broji i svatko tko je bio pozitivan u zadnjih 30 dana neovisno o uzroku smrti, no kaže da jednostavno ne znamo. U objavi, Bakić se pozabavio i scenarijem što bi bilo kada bi 0,1 posto bio CFR, a ne IFR. “Koliko bi bilo zaraženih? Milijuni”, piše.

Potom se dotaknuo IFR brojke u Hrvatskoj za Covid-19. “Vidite, da biste to znali trebate znati i broj zaraženih, on se računa zaobilazno, prema recimo serološkim testovima. U Hrvatskoj smo saznali da je seroprevalencija bila 2,4 posto prema uzorcima iz travnja, što znači 60-100 puta više nego službeni broj slučajeva. Nažalost nisu objavljeni detalji. Akademik Đikić kaže da je taj tzv. tamni broj 30 puta veći (nije naveo izvor). Ne znamo koliko je sada. Dakle da biste dobili IFR trebali biste ga podijeliti s tim tamnim brojem, naravno uz stratifikaciju uzorka i slično (iako je za vjerovati da se 2,4 posto odnosi na takav čisti broj, samo to bi bilo profesionalno). To sad neću računati, iako vjerujem da vidite zašto nitko ne bi trebao biti iznenađen ako IFR bude i ispod 0,1 posto”.

Dvije stvari nisu uzete u obzir

Na koncu objave, poduzetnik ističe da dvije važne stvari nisu uzete u obzir za njegovu kalkulaciju. Prva je činjenica da infekcija često u početku neproporcionalno zahvati najranjivije, a kao primjer navodi staračke domove gdje bude puno veća smrtnost nego kod obične populacije.

Druga stvar su serološka istraživanja protutijela, koja zasigurno, tvrdi, podcjenjuju zaraženost. “Sada je poznato, i nesporno, da neki ne razviju (mjerljiva) protutijela nego samo T stanice (u Švedskoj čak dvije trećine)”.