Bandić za poplave krivi građane. Stanari ove ulice nisu imali nijednu sve dok se obnove nije primio Grad

Jedna od zagrebačkih ulica koja je doslovno potopljena tijekom posljednjih oluja bila je i Jazbina. Dio kuća borio se, kao i svaki put nakon malo jače kiše, s vodom koja je masovno prodirala u garaže i druge objekte. Kako objašnjavaju stanari, krivac nisu oni sami, kako je to sugerirao zagrebački gradonačelnik ovaj vikend, već upravo Grad Zagreb.

Sve je krenulo kad je Grad prije devet godina odlučio obnoviti ovu ulicu, pritom zaboravivši vratiti natrag odvode koji su dio oborinskih voda desetljećima dotad usmjeravali u potok i kanal koji prate ulicu.

“Kada je ulica rekonstruirana prije 8 godina radnici su iz nepoznatog razloga zatvorili kanale koji su dio oborinske vode preusmjeravali u potok Bliznec, koji teče paralelno uz veći dio ulice. Zbog toga sada redovito imamo poplave prilikom svake jače kiše”, objašnjava nam jedan od stanara ulice Jazbina Ozren Kanceljak. To se, napominje, događa više puta godišnje.

Miješanje kanalizacije i oborina

Ulica je na brdu u podsljemenskoj zoni pa je logično da se niz nju, u slučaju obilne kiše, stvara bujica. No, gospodin Kanceljak, inače glazbeni producent i DJ, objašnjava da oborinska voda koja više ne otječe u potok sada dodatno opterećuje kanalizacijski sustav. Naravno, tome ne pomažu ni vidljivo neočišćeni šahtovi.

“Što se niže ide, to su poplave po cesti sve veće jer ne teče samo voda koje nije uspjela doći do potoka, već se miješa i s kanalizacijom koja buja iz šahtova. Tu količinu vode cijevi naprosto ne mogu progutati”, žali se Kanceljak. Sva ta voda, i kanalizacijska i oborinska, potom se slijeva prema dijelu zgrada u ulici, pa tako i u onoj u kojoj živi Kanceljak.

Smrad se širi i garaže, vide se tragovi vode

Zgrada je, naime, na nešto nižoj razini od potoka, a još niže su garaže. I upravo su one najčešće prve na udaru. To potvrđuje i smrad koji se sve više širi iz garaže kako Kanceljak podiže vrata, ali i tragovi nedavne poplave na zidu na visini od nekih pola metra.

Kanceljak nam zato pokazuje izum koji je napravio kako bi se barem donekle obranio od vode i spriječio veću štetu. “Zbog prijašnjeg iskustva kada je voda prodrla dalje u zgradu i podrume napravili smo na kraju garaže omanji zid koji služi kao brana”, govori dok pokazuje zidić.

Brana je neiskorištena

Kanceljak nas potom vodi niže niz ulicu prema 614 metara dugoj brani Jazbina kojim upravljaju Hrvatske vode te nastavlja s pričom: “Potok Bliznec teče prema brani kojom se može regulirati. Brana je ogromna, a vodostaj uglavnom nizak pa je misterij zašto u njega nisu nastavili usmjeravati oborinske vode”, kaže.

Da sve bude apsurdnije uz branu je davno napravljen i jedan podulji kanal, upravo za bujice nakon kiše, ali njegovo korito je potpuno suho jer voda nakon obnove ulice više ne može doći do njega.

Rekonstrukcija ulice započela je u kolovozu 2011. te je završena krajem prosinca te godine. Nakon nje ulica je, uz ostalo, dobila i novi cjevovod, proširenje nogostupa i kolnika, nove stupove za struju te gotovo dva kilometra asfalta.

Rekonstrukciju je obišao i Bandić

Kada su radovi završeni, ulicom se 22. prosinca 2011. prošetao i gradonačelnik Milan Bandić zahvalivši se stanovnicima na strpljenju i razumijevanju tijekom izvođenja radova koji su, priznao je tada, potrajali nešto duže od očekivanog, ali su završeni u okviru planiranih troškova od pet milijuna kuna.

Isti taj gradonačelnik 9 godina kasnije za štetu nastalu uslijed poplave optužit će građane koji su, prema njemu, suterene i podrume pretvorili u stambene prostore. Pritom zaboravlja primjere poput Jazbine, u kojoj je radove nekoliko puta obilazio i osobno.

Kanceljak nam objašnjava kako tada stanari nisu slutili da je netko naprosto preskočio vraćanje kanala za oborinsku vodu, a prvi problemi s poplavljivanjem uslijedili su ubrzo nakon toga i prestaju. Tvrdi i da su on i drugi susjedi pokušali doći do nadležnih u Gradu ili Zagrebačkim cestama kako bi doznali tko je izveo radove i tko ih je nadzirao. No, kaže nam rezignirano, gradski birokrati nisu im nikad odgovorili.

Kanali su zatrpani zbog nogostupa

I Telegram je poslao upit nadležnima, odgovore smo napokon dobili danas. Pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Dinko Bilić, kaže nam kako je glavni projekt izradila tvrtka KOPIMA d.o.o., a izvođač radova je bila tvrtka P.G.P. d.o.o.

Negira da su zaprimili pritužbe mještana na izvedene radove. “Vezano za kanale, isti su zatrpani jer je na njihovom mjestu izveden nogostup, a problem odvodnje riješen je slivnicima koji svu oborinsku vodu odvode u mješovitu kanalizaciju” tvrdi Bilić koji, evidentno, ne vidi problem.

Inače, kako doznajemo od pouzdanog izvora u Hrvatskim vodama, u Jazbini je, uzvodno od brane, postavljen razdjelni sustav odvodnje. To znači da preko njega Grad može s prometnica ispuštati vodu u potok, ali isključivo nakon pročišćavanja. Nizvodno od brane nalazi se pak mješoviti sustav odvodnje (za kanalizaciju i oborinske vode istodobno) pa naš izvor pretpostavlja da je Gradu bilo lakše spojiti se na njega nego na razdjelni.

No, cijevi mješovite kanalizacije očito nisu dovoljno široke niti ih se čisti redovito, pa je tako jednostavnije za Grad ispalo kompliciranije i štetnije za stanare ove ulice kojima su poplave u kućama i garažama bile nepoznanice sve dok se posla oko njihove ulice nije primila gradska uprava.