Baš kada Bulj predlaže zabranu GMO-a, nova studija otkriva velike prednosti modificiranog krumpira
Genetski modificirani krumpir može smanjiti korištenje kemikalija za 90 posto
Saborski zastupnik Mosta Miro Bulj jučer je iznio jednu od bizarnijih zakonskih inicijativa Mosta, zabranu genetski modificirane hrane u Hrvatskoj. Kao u raspravama o ravnoj Zemlji, postoji niz studija, propisa i činjenica kojima bi se moglo kontrirati inicijativi gospodina Bulja, no, evo svježe studije iz cijenjenog znanstvenog časopisa European Journal of Agronomy.
Znanstvenici su tako ustanovili da genetski modificirane varijante krumpira, modificiranog tako da se izbjegne pogubna bolest krumpirova plijesan, mogu smanjiti upotrebu kemijskih fungicida za 90 posto. Osim dramatično lakšeg uzgoja takvog krumpira, utjecaj na okoliš također je iznimno pozitivan. Krumpirova plijesan jako brzo uništava usjeve i jedan je od najvećih problema uzgoja krumpira, a uzgajivači radi nje jednom tjedno moraju špricati krumpir fungicidima.
Kombinacija genetske modifikacije i nove strategije
Znanstvenici s nizozemskog sveučilišta Wageningen i irske agencije za poljoprivredu i razvoj hrane Teagasc zajednički su radili na rješavanju ovog problema. Tri su godine testirali genetski modificirane krumpire na farmama po Irskoj i Nizozemskoj, zemljama poznatim po uzgoju krumpira, i došli do izvanrednih rezultata. Osim genetske modifikacije krumpira, također su razvili novu strategiju minimalnog korištenja kemikalija na modificiranom krumpiru.
Poljoprivrednici ne apliciraju fungicide osim ako modificirana varijanta krumpira nije u riziku infekcije krumpirovom plijesni koja se opet adaptirala na otpornost krumpira. Znanstvenici su strategiju testirali na tri vrste krumpira. Prva vrsta bila je desiree, posebno osjetljiva na plijesan, druga sarpo mira, prirodno otporna, treća varijanta opet desiree ali modificiran s visokootpornim genom divljeg krumpira. Ove tri varijante krumpira kultivirane su korištenjem dviju metoda, uobičajenom praksom koja uključuje tjedno sprejanje fungicidima i novom strategijom koju nazivaju IPM 2.0.
Na vrsti krumpira sarpo mira i GMO désirée, IPM2.0 metoda dovela je do smanjenja upotrebe fungicida za 80 do 90 posto, što je značajno optimiziralo uzgoj i smanjilo štetan utjecaj na okoliš.