Bole vas leđa? Stručnjaci s Harvarda objašnjavaju zašto su vam vježbanje i kretanje najbolja šansa da prođe

Možda zbog bolova u leđima razmišljajte o operaciji kičme ili nekoj drugoj intervenciji. Ali možda u takvom slučaju, manje znači više i u kod puno ljudi, pokazuje se, najbolja preporuka je ona staromodna, kretanje i vježbanje. Bolovi u leđima su jedan od najčešćih zdravstvenih problema, a tijek bolesti je nešto drugačiji. Kada, na primjer, uganete gležanj, bol uglavnom polagano prolazi kako ozljeda zacjeljuje. S bolovima u leđima nije tako. Olakšanje nije povezano s procesom ozdravljenja jer ni bol uglavnom nije povezana s ozljedom.

Dr. James Rainville, s Harvard Medical School kaže da se bol često, protokom vremena zna smanjivati čak ako postoji problem hernije diska ili artritisa. Ljudi najveću bol u leđima osjećaju u četrdesetim i pedesetim godinama, a ne kad su stariji. Degeneracije kralježnice, kako starimo, povećavaju se pa bi bilo logično da ljude boli više, a ne manje. Oko 80 posto odraslih ima barem jednu epizodu bolova u leđima, ostalih 20 posto nikada. To nije zato što su im kičme zdrave. Snimke pokazuju da ljudi koje ne boli imaju iste degenerativne promjene kao i svi drugi. Pitanje je, zašto im promjene koje se vide na slikama ne izazivaju bol.

Vježbanje i kretanje pomaže živčanom sustavu

Dr. Rainville objašnjava da se najvjerojatnije radi o neurološkom procesu ozdravljenja, ne fizičkom. Teoretski, kada se problem javi i izazove bol, živčani sustav se s vremenom prilagođava na bol i zbog toga ona prolazi. Vježbanje i kretanje mogu pomoći živčanom sustavu da se ove prilagodbe dogode brže.

Degeneracija kičme je prirodni dio starenja. Iskliznuće diska, na neki način, je kao bore oko očiju. Suprotno od onoga što mnogi ljudi misle, samo rijetki osjete bol kada podižu teške terete ili izvode neke zahtjevne aktivnosti. Herniju diska ili išijas, osjeti tek 5 posto ljudi koji rade nešto što se smatra fizički teškim, kao pomicanje teških stvari po kući.

Bolni incidenti u tim slučajevima nisu tako česti. Većinu ljudi zaboli kada rade jednostavne stvari, naginju se preko umivaonika dok peru zube, okreću se u krevetu, brišu se nakon tuširanja, kihnu ili posežu za olovkom.

Mirovanje može učiniti problem gorim

Bol u leđima je rezultat neizbježnog propadanja tkiva zbog starenja. Ne postoje dokazi da će to ako smo pažljiviji usporiti proces degeneracije diska. Oprez neće niti smanjiti pojavu sijede kose ili bora. Bol u leđima ovisi i o genetici. Istraživanja su pokazala da to hoće li nas manje ili više boljeti leđa ovisi o povijesti takvih bolova u obitelji. Na primjer, identični blizanci često imaju sličnu povijest bolova u leđima. To je slučaj čak i ako imaju posve drugačije živote i iskustva, jedan možda radi za stolom, a drugi na gradilištu, pa se vjerojatno radi o genetici.

Bol u leđima puno ljudi ne može izbjeći, mirovanje može učiniti problem gorim. U prošlosti, ljudi nisu tražili pomoć liječnika. Tek posljednjih tridesetak godina ljudi traže medicinsku pomoć za takve bolove. Danas je na primjer bol u leđima treći zdravstveni problem zbog kojeg se traži liječnička pomoć, a prije tridesetak godina, bio je na šestome mjestu. Puno se liječnika u posljednje vrijeme vraća starim metodama, ne savjetuju intervenciju i ohrabruju ljude da se više kreću.

Vjerojatno se radi o mehanizmu preživljavanja

Kretanje je stimulans koji normalizira odgovor na bol u živčanom sustavu. Studije na životinjama s ozljedama kralješnice pokazuju da ih ozljede manje bole i brže zacjeljuju kada su prisiljene kretati se nego kada im se ograniči kretanje. Vjerojatno se radi o mehanizmu preživljavanja, kaže dr. Rainville. Ako se životinja u divljini ne kreće, požderu je ili umre od gladi. Kretanje pomaže i ljudima. Ljudi koji se kreću, najbolje čine za svoj lokomotorni sustav.

Operacija je, naravno, potrebna kod nekih problema s leđima kao kod stanja koja uzrokuju progresivna oštećenja živaca ili strukturalne promjene koje treba korigirati, ali u puno slučajeva učiniti manje je opravdano. Ako vas bole leđa zbog normalnog trošenja nastalog starenjem, nemojte prekidati svoju normalnu rutinu i nemojte čekati da ozdravite. Umjesto toga, krećite se.

Privlačno je mirovati u krevetu, ali bol može postati jača, smanjiti pokretljivost i tonus mišića, a da se ne spominje i rizik depresije. I vjerojatnije je da će vam nastati krvni ugrušci u nogama. Pokušajte toplim ili hladnim oblozima koji će olakšati bol. Ojačajte tijelo, možda nije preporučljivo vježbati u teretani ali postoje vježbe koje možete raditi da zadržite snagu mišića i sebi olakšate bol.