Nekad je nužno odabrati stranu

Britanija je odobrila prvo cjepivo, ali u EU cijela stvar zapinje. Evo što se događa

Malo je vjerojatno da će cijepljenje u EU početi do kraja godine

An undated handout picture released by the University of Oxford on November 23, 2020 shows a technician working at the Jenner Institute on the University's COVID-19 candidate vaccine, known as AZD1222, co-invented by the University of Oxford and Vaccitech in partnership with pharmaceutical giant AstraZeneca. - Scientists behind a coronavirus jab being developed in Britain on Monday hailed it as a potential "vaccine for the world", which could be cheaper to make and easier to store and distribute than its main rivals. The University of Oxford and its pharmaceutical partner AstraZeneca, said they were seeking regulatory approval for the vaccine after it showed an average 70-percent effectiveness. (Photo by John Cairns / University of Oxford / AFP) / RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO / UNIVERSITY OF OXFORD / John Cairns " - NO MARKETING - NO ADVERTISING CAMPAIGNS - RESTRICTED TO ILLUSTRATING STORIES RELATED TO THE PARTICULAR VACCINE, EVENTS AND FACTS MENTIONED IN THE CAPTION - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS /
FOTO: AFP

Iz Velike Britanije jutros je stigla dobra vijest; po krajnje ubrzanom postupku odlučili su da odobravaju prvo cjepivo protiv Covida. Očekuje se da će uskoro biti odobrena cjepiva još dva proizvođača. UK bi uskoro trebale slijediti Sjedinjene Države, dok će Europa kasniti najmanje nekoliko tjedana.

Britanska odluka danas je izazvala kritike ostataka Europe, uz argumente kako je potrebno još vremena da se temeljito prouče rezultati testiranja cjepiva. Odobrenje na razini EU trebalo bi stići potkraj ovog mjeseca za Pfizerovo cjepivo, a u siječnju za ostala dva – Modernino i AstraZenecino. Početak cijepljenja je na vidiku, i preostaje samo pitanje kako uvjeriti građane da je to jedino rješenje za zaustavljanje pandemije koronavirusa. Više o tom problemu, ali i ostalom vezanom za cjepivo, donosimo u pregledu.

1. Tri cjepiva spremna za korištenje

Prema podacima The New York Timesa, čiji novinari pozorno prate sva nastojanja znanstvenika da pobijede pandemiju, u različitim fazama kliničkih pokusa na ljudima trenutno je čak 57 cjepiva. No, tek su tri kompanije dogurale do posljednje faze koja podrazumijeva podnošenje zahtjeva za odobrenje korištenja cjepiva kod nacionalnih (ili u slučaju EU, nadnacionalnih) regulatornih tijela u zapadnim zemljama.

2. Moderna tvrdi da je cjepivo vrlo efikasno

Moderna je u ponedjeljak podnijela zahtjeve regulatorima u SAD-u i Europi da hitno odobre njezino cjepivo protiv Covida-19. Kliničke studije pokazuju da je cjepivo učinkovito iznad 94 posto u zaštiti ljudi od koronavirusa. Modernino cjepivo u ispitivanjima nije imalo ozbiljnih nuspojava i pokazalo se učinkovito pri cijepljenju svih skupina, bez obzira na dob, rasu, etničku pripadnost i spol.

Tvrtka navodi da je 100 posto uspješno u sprečavanju teških oblika bolesti koja je do sada usmrtila gotovo 1,5 milijuna ljudi. Moderna je najavila da bi mogla imati oko 20 milijuna doza cjepiva spremnog za distribuciju u SAD-u do kraja 2020., što je dovoljno za cijepljenje 10 milijuna ljudi. Prema posljednjim informacijama, jedna doza koštat će 33 dolara.

3. AstraZeneca se vraća nakon pogreške

Proizvod koji su razvili britanski laboratorij AstraZeneca i Sveučilište Oxford u jednom je trenutku bilo favorit u utrci za prvo odobreno cjepivo u Europi i SAD-u. Do problema je došlo kada je prošloga tjedna objavljeno da je cjepivo učinkovito prosječno 70 posto, što su pokazala velika klinička ispitivanja u UK i Brazilu. Međutim, iza tog prosječnog rezultata kriju se velike razlike između dva različita protokola.

Tako je učinkovitost iznosila 90 posto za dobrovoljce koji su u prvom navratu primili pola doze, a zatim i cijelu dozu mjesec dana poslije, a za skupinu koja je u dva navrata primila cijele doze, također u razmaku od mjesec dana, učinkovitost je iznosila 62 posto. Uz to, laboratorij AstraZeneca je objavio da je ubrizgavanje pola doze u prvoj grupi rezultat pogreške. Uslijedile su oštre kritike i nagađanja da će sve navedeno rezultirati smanjenjem šansi da oksfordsko cjepivo uskoro dobije odobrenje.

Čini se da do toga ipak neće doći – AstraZeneca najavila je provođenje dodatne studije, a Ujedinjeno Kraljevstvo je u petak od regulatora zatražilo da pokrene postupak ocjene cjepiva. Oksfordsko cjepivo znatno je jeftinije od konkurencije, s cijenom jedne doze od četiri dolara. Uz to, pogodnije je i za distribuciju jer ne zahtijeva jako niske temperature za skladištenje. Međutim, učinkovitost AstraZenecinog cjepiva kreće se između 62 i 90 posto, što je znatno niže od Pfizerovog i Moderninog.

4. U Britaniji odobreno Pfizerovo cjepivo

Dozvolu nekog regulatornog tijela na Zapadu zasad je dobilo samo jedno cjepivo, ono Pfizerovo, i to u Velikoj Britaniji. Vijest je stigla jutros, kada je Vlada te zemlje objavila kako je prihvatila preporuku Agencije MHRA da odobri za uporabu cjepivo Pfizer-BioNTech’s COVID-19. Britanska odluka donesena je po krajnje ubrzanom postupku zbog izvanredne situacije izazvane pandemijom.

Objavljeno je da će cjepivo biti dostupno diljem UK od idućeg tjedna, a pred nadležnim državnim tijelima sada je odluka o tome koje će ga prioritetne skupine prve primiti. Britanski ministar zdravstva Matt Hancock naknadno je objavio je da će 800 tisuća doza Pfizeovog cjepiva sljedeći tjedan biti dostupno u toj zemlji, te da se do kraja godine očekuje nekoliko milijuna doza.

Britanski premijer Boris Johnson danas je kazao kako cijepljenje neće biti obavezno, ali i to da zbog logističkih poteškoća građani ne bi trebali očekivati da će biti cijepljeni brzo. Prema rezultatima istraživanja na koje se pozivaju iz te tvrtke, cjepivo je učinkovito u 95 posto slučajeva. Cijena jedne doze trebala bi iznositi oko 20 dolara. Kao i konkurenti, Pfizer još uvijek čeka na dozvolu regulatora u SAD-u i Europskoj uniji.

5. Upitna cjepiva s istoka

Posebna priča su cjepiva na kojima rade kineski i ruski znanstvenici. U te dvije zemlje već je počelo cijepljenje cjepivima koja većina zapadnih zemalja ne uzima u obzir za cijepljenje vlastitog stanovništva zbog nepotpunih rezultata istraživanja. Kina je već odobrila tri eksperimentalna cjepiva i od srpnja cijepila oko milijun ljudi.

Rusija je ugrožene skupine počela cijepiti nakon što je odobrila cjepivo Sputnik V u kolovozu, prije završetka masovnog ispitivanja učinkovitosti i sigurnosti. Danas je objavljena i vijest kako je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio da se počne s masovnim cijepljenjem. Rusija će u idućih nekoliko dana proizvesti dva milijuna doza cjepiva, rekao je Putin. Prošli je mjesec objavljeno da je na temelju preliminarnih rezultata cjepivo Sputnik V uspješno u 92 posto slučajeva.

6. Što Europa čeka?

Vijest o odobrenju Pfizerovog cjepiva u UK dala je nadu brojnim Europljanima da bi i cijepljenje u njihovim zemljama moglo početi ranije nego što se predviđalo. Samo nekoliko sati nakon objave tu nadu ugušila je Europska agencija za lijekove (EMA) upozorivši da cjepiva protiv Covida-19 ne treba brzopleto odobravati. EMA je jučer objavila da će 29. prosinca odlučiti hoće li odobriti Pfizerovo cjepivo, dok bi Modernino na red moglo doći 12. siječnja.

EMA je danas dodala pojašnjenje kako je njezina dulja procedura za odobrenje cjepiva primjerenija jer se temelji na više dokaza i zahtijeva više provjera od hitne procedure koju je izabrala Britanija. Po pravilima EU-a, Pfizerovo cjepivo mora odobriti EMA-a, ali države članice mogu primijeniti hitnu proceduru zbog izvanredne situacije koja im omogućuje distribuciju cjepiva na domaćem tržištu u cilju privremenog korištenja.

Britanija EU pravila mora poštivati samo do kraja godine, ali već se danas odlučila za hitnu proceduru. Izvršna direktorica britanske Regulatorne agencije za lijekove i medicinske proizvode (MHRA) usprkos tome zajamčila je da nije bilo preskakanja faza u postupku odobrenja cjepiva. “Vrlo je jasno da je više zasebnih timova paralelno radilo kako bismo imali najrigorozniju moguću recenziju cjepiva. Nije bilo nikakvih preskakanja u postupku procjene”, jamči June Raine.

7. Kako nagovoriti ljude na cijepljenje?

Još je u veljači, dok se pandemija koronavirusa brzo širila, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila na “infodemiju”, poplavu dezinformacija i lažnih vijesti na društvenim mrežama o novoj smrtonosnoj bolesti. Sada kada nade ovise o cjepivima protiv bolesti Covid-19, WHO i stručnjaci upozoravaju da bi ta ista pojava mogla ugroziti provođenje programa cijepljenja, prenosi francuska novinska agencija Afp.

Među bizarnijim tvrdnjama teoretičara zavjere je ona da je novi koronavirus prijevara ili dio plana elite koji su osmislili ljudi poput milijardera Billa Gatesa da bi kontrolirali čovječanstvo, piše Afp. A programi cijepljenja, tvrde teoretičari zavjera, pokriće su za usađivanje mikroskopskih čipova kako bi se pratilo ljude.

Prošlog mjeseca anketa Ipsosa pokazala je da će se samo 54 posto Francuza cijepiti protiv koronavirusa, što je deset posto manje nego u SAD-u, 22 posto manje nego u Kanadi i 33 posto manje nego u Indiji. Izrazito nepovjerenje prema cjepivu vlada i u Hrvatskoj. Istraživanje koje je za RTL televiziju na uzorku od 523 ispitanika provela agencija Valicon, pokazalo je da se 57 posto Hrvata u ovom se trenutku i dalje ne bi cijepilo. Većina koja se ne želi cijepiti svoj stav temelji na nepovjerenju prema novom cjepivu dok se ne pokaže sigurnim, a velik je broj i onih koji se boje nuspojava. Svaki treći protivnik cijepljenja smatra da cjepiva općenito nisu sigurna i da mogu ostaviti dugotrajne posljedice po zdravlje.