Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Britanskim vinarima pašu klimatske promjene; napokon mogu konkurirati Francuzima

Veće temperature pozitivno utječu na berbu

ZADNJA IZMJENA: sij 28, 2020
Foto: Getty Images/iStockphoto

U proljeće 2016. godine dogodilo se nešto što je potreslo vinsku zajednicu. Na degustaciji na slijepo, engleska pjenušava bijela vina izabrana su ispred francuskih šampanjaca. Stručnjaci koji su se okupili na degustaciji, uključujući i uvažene francuske kušače vina, vjerovali su da su engleska vina koja su probali – francuska, piše Smithsonian.

Iako je izbor engleskih pjenušaca nedvojbeno posljedica napornog rada vinara, u malom dijelu za vrhunsku kvalitetu krive su klimatske promjene. Iako je kredasto tlo Ujedinjenog kraljevstva gotovo identično onome u regiji Champagne, klima, sve do nedavno, nije omogućavala natjecanje s Francuzima.

Zatopljenje od tri stupnja

Kako su se hladni i vlažni uvjeti Britanije promijenili i kako postaje sve toplije, engleska vina po prvi puta imaju prednost. Od 1990 .godine u mnogim se zemljama Zapadne Europe temperatura u prosjeku povećala za 3 stupnja. U posljednja dva desetljeća toplotni valovi uzrokovali su rekordne skokove temperature, s čak 46,1 stupanj celzijusa prošloga srpnja u Provansi.

Posljednjih deset godina u Britaniji i Francuskoj uobičajene su ljetne suše, što je, u kombinaciji s ekstremnim vrućinama, štetno za rast i opstanak biljaka. Hladni valovi se smanjuju, a toplotni se kreću prema sjeveru.

Britanskom tlu paše rast temperatura

U regiji Champagne, posljednjih pola stoljeća, prosječna temperatura je porasla za 1 stupanj. Povećanje ne zvuči strašno ali jedan stupanj čini veliku razliku u proizvodnji grožđa za šampanjac.

Prošle godine nagrađivani francuski proizvođač Drappier izgubio je 8 posto svog grožđa nakon proljetnog mraza i još 15 posto poslije rekordnih srpanjskih vrućina. Šampanjac Gallimard ima sličnu priču, prije osam godina imali su urod od 13.000 kilograma, danas, zbog suše, 10.000 tisuća.

Britanske sjeverne regije, Kent, East i West Sussex, Hampshire, Dorset i Cornwall, imale su koristi od rasta temperatura. Prije toga samo tlo nije bilo dovoljno da bi se engleska pjenušava vina mogla natjecati s francuskim šampanjcem. Rast i prinos vinove loze ovisi o tlu, unosu vode i okolišu. Temperatura je najvjerojatnije najvažnija varijabla koja utječe na sastav grožđa, stil i kvalitetu vina.

Rezultat je više šećera i manje kiseline

Promjene temperature i nedostatak predvidljivosti vremena prisiljavaju vinare na prilagodbu iz godine u godinu, a ne da imaju standardnu, pouzdanu formulu za rast grožđa i berbu. Kao rezultat porasta temperature, britanski proizvođači kažu da su primijetili povećanu razinu zrelosti grožđa što znači više šećera, manje kiseline i profil zrelijih okusa. Te su promjene Britancima omogućile proizvodnju koja prije 20 ili 30 godina nije bila moguća.

Ali proljetni mrazevi tijekom pupanja povećali su ulaganja u kanaliziranje hladnog zraka, ogromne horizontalne ventilatore s propelerima koji mogu evakuirati hladan zrak iz najhladnijih dijelova vinograda i pogurati ga 90 metara u zrak da se razbije inverzijski sloj.

Kako se prilagođavaju klimatskim promjenama

No, 2016. i 2017. godine dolina Hattingley je unatoč enormnim naporima izgubila 90 posto pupova. A onda je 2018. bila izuzetno topla, a berba je bila jedna od najranijih za engleske vinograde. Dolina Hattingley prilagodila se klimatskim promjenama tako što je grožđe dobivala iz partnerskih vinograda na jugu i jugoistoku Amerike. Dobavljači u Kentu su proizveli zrelo i čisto grožđe, a vinogradi u Berkshireu i Hampshireu ostali su skoro bez uroda.

“Uložili smo puno u zaštitu od smrzavanja, u ventilatore, plinske plamenike i velike svijeće koje griju, pokušali smo cijevima za grijanje vode, mrežom za hvatanje toplog zraka i ventilacijom. S normalnim proljetnim mrazom od minus 1 do 2 stupnja se možemo nositi. Ali kada je minus 6, nemamo šanse”, kažu vinari.

Eva Benedik
Telegram autor
1884 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program