Broj slučajeva zaraze u Europi nije porastao otkada zemlje ublažavaju restriktivne mjere i otvaraju granice

Sve je više dokaza da je virus sezonski, nestaje zbog viših temperatura ili drugih klimatskih uvjeta

People wait in line at a safety distance to shop at the food market of Porta Palazzo in Turin on May 4, 2020, as Italy starts to ease its lockdown, during the country's lockdown aimed at curbing the spread of the COVID-19 infection, caused by the novel coronavirus. - Stir-crazy Italians will be free to stroll and visit relatives for the first time in nine weeks on May 4, 2020 as Europe's hardest-hit country eases back the world's longest nationwide coronavirus lockdown. (Photo by MARCO BERTORELLO / AFP)
FOTO: AFP

Kada je Italija, zemlja teško pogođena koronavirusom, ponovno otvorila javne prostore i svoje granice, liječnici su bili zabrinuti da će se broj oboljelih početi drastično povećavati i da će se bolnički kreveti brzo puniti ljudima koji ne mogu disati. Ali to se nije dogodilo, piše WSJ.

U Italiji i u većini Europe zemlje su pokrenule gospodarstvo i nastavile s kontaktima i druženjima bez vidljivih zdravstvenih posljedica. Na sjeveru Italije bolnice više nemaju hitnih slučajeva, obnavljaju usluge koje su uvijek pružali i demontiraju krevete intenzivne njege koje su dodavali. Već 12 dana, od prošloga petka, nisu primili osobu oboljelu od koronavirusa.

Znanstvenici pokušavaju shvatiti ponašanje virusa u Europi

Nevjerojatno je da se virus nije vratio, kaže dr. Angelo Pan koji vodi odjeljenje za zarazne bolesti u bolnici u Cremoni. Virolozi od Milana do Berlina postali su optimističniji u pogledu mogućnosti Europe da se bori s pandemijom i kažu da, barem ljeti, na kontinentu ne može biti ništa više od lokaliziranih žarišta.

Iskustvo Europe, barem do sada, pokazuje da vraćanje djece u škole, ponovno otvaranje restorana, pa čak i veliki protesti na otvorenom, ne dovode do neizbježnog oživljavanja virusa. Ali znanstvenici isto tako priznaju da postoji mnogo toga što se ne zna o posebnostima ovog virusa. Još uvijek pokušavaju shvatiti zašto se virus u Europi tako ponaša, hoće li se trendovi zadržati i što odgovori na to znače za ostatak svijeta.

Sve je više dokaza da je virus sezonski

Mnogi stručnjaci za zarazne bolesti ističu da su trajne promjene ponašanja, pranje ruku, nošenje maski, same po sebi bitno ograničavaju širenje virusa Europom. Kažu i da stalna zabrana velikih događanja smanjuje štetu koju čine vrlo zarazni ljudi koji su glavni dio prijenosa. Sve je više dokaza da je virus sezonski, nestaje zbog viših temperatura ili drugih klimatskih uvjeta. Zaustavi li toplije vrijeme virus, to će pomaže borbi za suzbijanje virusa.

Europljani su slušajući upozorenja da je virus prenosiv u zatvorenome prostoru, prilagodili život u skladu s time, što je lakše kada je toplo. U Njemačkoj su zatvorena okupljanja dovela do manjih izbijanja, a masovne demonstracije na otvorenome nisu izazvale očigledne posljedice. Prijenosi na otvorenome su rijetki, kaže profesor Dirk Brockmann sa sveučilišta Humboldt u Berlinu koji modelira zarazne bolesti s institut Robert Koch.

Virus je oslabio i postao manje agresivan?

Dvojica talijanskih liječnika ustvrdila su prošlog tjedna da je virus oslabio i postao manje agresivan. Mnogi stručnjaci se ne slažu jer dokaza nema i ljudi još uvijek umiru. Gomilaju se dokazi da je virusno opterećenje povezano s težinom infekcije i da bi ljetni prijenos na otvorenome mogao donijeti blažu bolest.

U europskim državama broj dnevnih slučajeva nastavlja padati. U Italiji broj oboljelih se s 4000 slučajeva u travnju smanjio na 400 u svibnju. U Njemačkoj timovi za praćenje kontakata miruju jer nema dovoljno slučajeva za praćenje. U Belgiji, jednoj od teže pogođenih zemalja, bolnice se raščišćavaju, a liječnici ne prijavljuju nove pacijente sa simptomima nalik gripi. Stručnjaci upozoravaju da još uvijek postoji opasnost od drugoga vala kao prije jednog stoljeća kada je zimsko vrijeme donijelo još smrtonosniji povratak pandemije gripe 1918. godine.

Puno smo postigli, ali virus i dalje kruži

Ni sada Europa nije posve otvorena, međunarodni letovi i turizam su skromni, a u nekim zemljama još nema škola. Postoje rasprave da bi daljnja otvaranja mogla stvari gurnuti predaleko. Prije pojave simptoma treba tjedan dana, pa još tjedan do eventualne hospitalizacije.

Donositelji politika dobivaju početnu sliku o tome kako Europa reagira na ponovno otvaranje, ali smo još daleko od kraja. Izvan europskog kontinenta znakovi su zabrinjavajući. Zemlje Bliskog Istoka imaju porast novih slučajeva nakon opuštanja mjera. Ranieri Guerra, pomoćnih generalnog direktora WHO rekao je da bi rizik mogao početi rasti iza ljeta prođe li Europa kroz ljeto bez većih naleta, a ljudi se posve vrate predvirusnom ponašanju. Puno smo postigli, ali virus i dalje kruži.

Nije jasno zašto broj oboljelih u Francuskoj raste

Francuska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja je osjetila teškoće u porastu dnevnog broja bolesnih otkada ukidaju ograničenja. Nije jasno zašto broj oboljelih raste. Francuzi ipak smatraju da je njihov opći trend značajan pad broja slučajeva. Virus kruži ali cirkulira polako. Sada tamo gdje smo imali 80 tisuća dnevno imamo tisuću, kažu.

Neke zemlje su u posljednjih mjesec dana zabilježile male grupe zaraženih kojima se može upravljati. Slučajevi u talijanskom području Molise, povezani su sa sprovodom i misama. U Španjolskoj je nekoliko bolesnih skupina pripisano strankama. U Njemačkoj nekoliko infekcija u pogonima za pakiranje mesa i crkvenim obredima. U Goettingenu 36 infekcija na privatnim obiteljskim zabavama za vrijeme praznika. U karanteni je 300 ljudi.

Njemačka bi mogla izbjeći drugi val

Dvjesto osoba je oboljelo u crkvenom zboru u Frankfurtu. Bilo je 44 slučaja poslije crkvene službe u Bremerhavenu. Ovaj lanac infekcije pokazuje kako se zaraza brzo širi ako se puno ljudi okupi u malome prostoru. Apelira se na ljude da virus shvate ozbiljno i da se pridržavaju pravila daljine i higijenskih mjera.

Virolozi predviđaju da će Njemačka koja je najnaprednija europska zemlja u praćenju kontakata, izbjeći drugi val. Nijemci još uvijek poštuju mjere udaljenosti i higijenske mjere, a kad se pojavi veća epidemije odmah reagiraju i kontroliraju virus.

Neke mjere nisu bile toliko važne?

Većina europskih zemalja uvela je mjere u ožujku i u roku nekoliko tjedana te su mjere smanjile prijenos virusa. Činjenica da nema porasta poslije opuštanja nekih mjera govori da neke mjere nisu bile toliko važne, kaže Camilla Stoltenberg s Norveškog instituta za javno zdravstvo. Norveška je započela otvaranje krajem travnja bez značajnog porasta u broju oboljelih. Nakon otvaranja škola Norveška nije imala epidemiju.

Talijanski liječnik iz Modene Vanni Borghi kaže da smo izašli iz noćne more. “Vrati li se, bit ćemo pripravniji. Imamo vremena organizirati se.”