Brojnim korisnicima EU fondova država upola smanjuje sredstva. Nastaje popriličan kaos

Brojni korisnici EU sredstava, čiji se projekti financiraju primarno iz Europskog socijalnog fonda (ESF), ovih dana javljaju kako neće dobiti dio novca za troškove svojih EU projekata koje su već platili. Javljaju im se nadležna tijela, uglavnom telefonski, kako bi ih obavijestili da im polovica prethodno odobrenih sredstava neće biti isplaćena. Značajna uskrata sredstava predstavlja posebno velik problem udrugama civilnog društva koje se pitaju kako dalje provoditi projekte i isplaćivati plaće zaposlenima na projektima za koje im je financiranje umanjeno za 50 posto.

Telegramu je na problem ukazala Nikolina Jureković, konzultantica za EU projekte. Kako nam kaže, jučer su se u Facebook grupi ‘Udruge civilnog društva’, osnovanoj početkom koronakrize, počeli javljati korisnici projekata koje su kontaktirala nadležna, tzv. posrednička tijela razine 2, s obavijestima da će im se novac odobren po pojedinačnim zahtjevima za isplatu sredstava isplaćivati tek u iznosu od 50 posto prihvatljivih odobrenih troškova.

Nekima će nadoknada sredstava biti 0 kuna

“U praksi to znači da ukoliko je nositelj projekta potrošio 100.000 kuna u tromjesečnom periodu, nakon kontrole Zahtjeva i troškova dobit će isplatu od 50.000 kuna. Isto predstavlja problem jer se EU sredstva isplaćuju nakon što su potrošena, dakle udruge prvo moraju potrošiti ta sredstva, da bi ih onda dobila natrag”, objašnjava Jureković. Naglašava kako je situacija u sektoru takva da udruge već sada prelijevaju sredstva iz jednog u drugi projekt i to zbog, kako kaže, dinamike obrade zahtjeva za nadoknadom sredstava (ZNS), koja je vrlo spora. “Postoje primjeri gdje se odobrenje ZNS-a i isplata čeka po četiri do sedam mjeseci”, upozorava naša sugovornica.

Prepričava i kako su neki nositelji EU projekata dobili povratne informacije da će isplate po zahtjevima za nadoknadom sredstava biti 0 kuna, odnosno, da im EU sredstva u ovome trenutku uopće neće biti doznačena. Navodi i primjer udruge koja je dobila ispravak odobrenja ZNS-a gdje je iznos za isplatu smanjen na 20 posto od ukupno odobrenih troškova.

Objašnjava i kako je većina projekata u udrugama civilnog društva predfinancirana jer same udruge često nemaju sredstava prilikom pokretanja projekta. Radi se, najčešće, o predujmu u iznosu od 40 posto od ukupnih troškova projekta, no u novonastaloj se situaciji u pravilu ne mogu ‘pokriti’ predujmom. “Ova odluka predstavlja problem ukoliko je projekt u provedi više od godinu dana jer su predujmovi već potrošeni”, kaže nam Jureković i dodaje kako u spomenutoj Facebook grupi postoje komentari organizacija koje su dobile samo 20 posto predfinanciranja što im, pak, nije dostatno niti za pokretanje provedbe projekata.

Slovenci nakon pritiska odustali od umanjenog financiranja

Neki članovi Facebook grupe pišu i kako su od svojih voditelja projekata u nadležnim provedbenim tijelima dobili informaciju da je riznica prazna pa se to na ovaj način pokušava amortizirati. “S jedne strane Vlada RH pokreće potpore poduzetnicima za očuvanje radnih mjesta uz pripadajuću isplatu sredstava, a s druge strane ovom odlukom ugrožava barem dio od 18.000 radnih mjesta u organizacijama civilnog društva”, komentira Jureković.

Dodaje i kako odluka o tako značajnom umanjenju nadoknade sredstava u ovome trenutku negativno utječe i na s njima povezane poslovne subjekte iz sektora pružanja usluga upravljanja EU projektima, promocije, nabave roba i drugih usluga zato što je organizacijama civilnog društva rečeno da postojeća sredstva troše “racionalno”, dakle samo na nužne troškove.

Jureković nam kaže i kako se danas čula sa slovenskim kolegama koji su joj prenijeli da je njihova Vlada imala namjeru umanjiti sredstva po potpisanim ugovorima do 30 posto i to uz potpisivanje aneksa ugovora, što se u hrvatskom slučaju niti ne spominje. Međutim, kako su joj prenijeli kolege iz Slovenije, zbog pritiska njihovog civilnog sektora, Vlada je od toga odustala i isplaćuje im sredstva redovno u punom iznosu.

HUP: Neki korisnici zbog ovoga će morati vraćati sav novac

Sve ovo dodatno čudi kada se uzme u obzir izjava ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića od 17. travnja ove godine. “Europski fondovi idu dalje i njihova provedba nije upitna”, izjavio je tada Pavić na konferenciji za medije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Na problem umanjenja nadoknadne sredstava na EU projektima danas je upozorila i Hrvatska udruga poslodavaca.

“To ne znači samo da će projekti stati, već i da bi u slučaju ako ne provedu aktivnosti i ugovorene rezultate projekta, korisnici morati vratiti sav novac koji su ranije kroz projekt potrošili. Ovakva neplanirana izmjena Ugovora, korisnika stavlja u izrazito nepovoljni položaj, narušavajući likvidnost, a ne dijeleći odgovornost za rezultate i rokove”, upozoravaju iz HUP-a.

Sredstvima koja se umanjuju financiraju se vrtići…

Dodaju i kako se može razumjeti namjera države da skupu medicinsku i zaštitnu opremu iz inozemstva plaća sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, ali i da država mora voditi računa o obavezi prema svim projektima u provedbi, odnosno njihovim korisnicima koji će se, upozoravaju iz HUP-a, naći u problemima likvidnosti i nemogućonsti završetka projekata ukoliko se ovakva praksa nastavi.

HUP ističe i kako se brojni projekti financirani sredstvima Europskog socijalnog fonda financiraju 100-postotnim intenzitetom što znači da korisnici tih sredstava ne budžetiraju svoju participaciju u projektima. Drugim riječima, u potpunosti ovise o (retroaktivno) doznačenim EU sredstvima.

“To je posebno bitno kada se uzme u obzir da se tim sredstvima financira unaprjeđenje rada u dječjim vrtićima, rad sa socijalno ugroženim skupinama, osobama s invaliditetom, marginaliziranim skupinama, dugotrajno nezaposlenim ženama, učilištima za osposobljavanje mladih i odraslih, te rad svih ostalih dionika civilnoga društva, ali i ostalih institucija kojima europska sredstva trebaju biti katalizator uspjeha i generator stvaranja novih radnih mjesta i dodane vrijednosti”, zaključuju iz Udruge poslodavaca.

Oglasilo se i Ministarstvo kriptiranim priopćenjem

Tijekom dana, na ovu se temu priopćenjem oglasilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, koje je upravljačko tijelo za Europski socijalni fond. Kažu kako će svi korisnici potpora ostvarenih iz Europskog socijalnog fonda dobiti puni iznos ugovorenih potpora i kako su informacije koje su se pojavile – pogrešno interpretirane. Međutim, naša sugovornica s početka teksta kaže kako nije bila niti upitna isplata punog iznosa sredstava, na što se referira Ministarstvo, već je pitanje dinamike isplate tih sredstava.

“Nije isto hoće li sredstva koja su već potrošena i odobrena biti refundirana danas, za pola godine ili za godinu dana. Što znači isplata preostalih sredstava za pola godine, ako za tri mjeseca neka udruga neće imati novca za isplatu plaća, što se realno može dogoditi. Radi se upravo o likvidnosti koju spominje HUP”, kaže konzultantica Nikolina Jureković.

Problem u praksi s promjenom iznosa predujma

Iz Ministarstva su u današnjem priopćenju kazali i kako su nadležna, tzv. posrednička tijela razine 2, tek dobila uputu Ministarstva financija da dodatno “procijene stvarne potrebe za isplatama i pravdanjem predujmova” jer se, tvrde, pokazalo da korisnici sredstava u početnim projektnim aktivnostima ne koriste u potpunosti isplaćene predujmove. Pa sada nadležna tijela procjenjuju stvarne potrebe korisnika za visinom isplate predujma.

No, i s promjenom iznosa predujma u praksi postoji problem. Konzultantica Jureković nam kaže kako je jedna članica Facebook grupe ‘Udruge civilnog društva’ ustvrdila kako joj 20 posto predujma koji joj je odobren, umjesto predviđenih 40 posto, nije dostatno ni za početak provedbe projekta, s obzirom na to da imaju nabavu veće vrijednosti kao početnu projektnu aktivnost. Jureković, na tragu toga, zaključuje kako niti tvrdnja Ministarstva rada da su napravljene procjene stvarnih potreba za isplatama predujmova, jednostavno ne stoji.