Cartier je simbol visokog francuskog luksuza. Nova izložba prikazuje golemi utjecaj islamske umjetnosti na stil te kuće
Odgovor na ovo pitanje daje i izložba Cartierovih komada nakita u Dallasu na kojoj će biti postavljeni i oni inspirirani islamskom umjetnošću
Već 175 godina francuska draguljarska kuća Cartier sinonim je za luksuz, jedinstveni nakit i vrhunske satove. No, stil kuće Cartier nije isključivo samo francuski – velikim dijelom inspiriran je islamskom umjetnošću, piše Smithsonian.
Nova izložba u Muzeju umjetnosti u Dallasu, istražuje kako je islamska umjetnost utjecala na tog francuskog proizvođača luksuznog nakita i pomogla Cartieru da postane poznato ime diljem svijeta. Izložba Cartier i islamska umjetnost u potrazi za modernim, može se pogledati do sredine rujna.
Evolucija stila početkom 20. stoljeća
Na prijelazu dvadesetog stoljeća umjetnici i trgovci s Bliskog istoka počeli su donositi svoje umjetničke predmete i antikvitete na izložbe u velikim europskim gradovima. Louis J. Cartier, čiji je djed Jacques Cartier osnovao obiteljsku tvrtku za nakit 1847. godine, posjećivao je različite izložbe i postao fasciniran uzorcima, oblicima, bojama i strukturom islamske umjetnosti. Njegov brat Jacques Cartier razvio je sličnu naklonost prema posebnom i drugačijem umjetničkom stilu nakon putovanja u Indiju, u zimu 1911. godine.
Kako su obiteljski posao širili po svijetu, braća Cartier počela su islamske umjetničke forme i tehnike dodavati u svoje narukvice, satove, broševe, ogrlice, prstenje i druge vrhunske komade. Više od 400 predmeta, od svjetlucavih tijara do povijesnih fotografija i djela islamske umjetnosti iz velike kolekcije Muzeja, pričaju priču o Cartierovoj evoluciji stila u kasnom 19. stoljeću i početkom dvadesetog stoljeća.
Crpili inspiraciju iz Indije, Irana… za razvoj brenda
Braća Cartier, Louis, Jacques i Pierre, crpili su inspiraciju iz Indije, Irana, Sjeverne Afrike, Arapskog poluotoka i šire kako bi razvili prepoznatljiv stil brenda koji je evoluirao od neoklasicizma preko secesije do artdecoa. Njihova šarena linija Tutti Frutti, iz dvadesetih do tridesetih godina prošlog stoljeća, na primjer, uključivala je rubine, smaragde i safire u obliku cvijeća, bobica i lišća koji se nalaze u tradicionalnom indijskom nakitu Mughal.
“Otkriće islamske umjetnosti bilo je posve novo”, kaže Pierre Rainero, Cartierov direktor imagea, nasljeđa i stila, za Women’s Wear Daily. “Bili su očarani novim oblicima koji su bili vrlo dekorativni i različiti od onoga što je bilo u okruženju.” Izložba uključuje i moderne digitalne tehnologije, kao ekstremna povećanja detalja nakita i animirane video uratke kreativnog procesa nastajanja Cartierovog nakita. Texas Monthly piše kako “upotreba tehnologije na izložbi osnažuje nakit tako što njegovu zamršenu ljepotu čini čitljivijom.”
Fokus izložbe na raskoši
Najpoznatiji Cartierov komad nakita je plavi dijamant Hope od 45.52 karata, iskopan u kasnim 17. stoljeću u tadašnjem islamskom kraljevstvu Golconda. Dijamant je u Francusku donio Jean -Baptiste Tavernier koji je putovao u Perziju i Indiju više puta. Njegova izvješća o islamskom svijetu fascinirala su Francuze, ali korištena su da opravdaju kolonijalnu ekspanziju u sjevernu Afriku i Indiju.
Fokus izložbe je na vrlo raskošnom nakitu koji si malo tko može priuštiti. No, prava vrijednost ovakve manifestacije i tako je činjenica da muzeji mogu pomoći pri premošćivanju jaza između različitih kultura.