Čempres iz Čilea mogao bi biti najstarije stablo na svijetu
Velike su šanse da je drvo starije od 5000 godina
Prije otprilike 5400 godina, iz šumskog tla u središnjem Čileu, niknulo je sićušno sjeme. Preživjevši požare i sječe, patagonski čempres je izrastao i postao jedno od najvećih stabala unutar Nacionalnog parka Alerce Costero, narastavši do promjera od četiri metra.
Čileanski znanstvenik za okoliš, Jonathan Barichivich koji radi u Laboratoriju za klimu i znanosti o okolišu u Parizu, procijenio je da je stablo staro 5484 godine, piše Science. Ukoliko je Barichivichev jedinstveni postupak za izračunavanje starosti stabla točan, znači da je čempres alerce milenario stariji od metuzalema, 4853 godine starog čekinjastog bora u Kaliforniji koji se trenutno smatra najstarijim stablom na svijetu.
Nije smisao rušiti rekorde
Znanstvenici računaju starost stabla postupkom poznatim kao dendrokronologija što znači brojanje godova u deblu stabla. Dok je drvo živo to se radi bušenjem u deblu i ispitivanjem uzoraka jezgre ili uzimanjem uzoraka iz korijena pa se tehnikom ugljičnog datiranja određuje starost. Čileanski alerce milenario preširok je za doseg standardnog svrdla, a korijenje mu je previše krhko pa je znanstvenik Barichivich određivanju starosti stabla pristupio malo drugačije.
Za Newsweek je objasnio da nije smisao srušiti rekorde i primijeniti invazivnu metodu. Tim stručnjaka je uzeo djelomični uzorak jezgre stabla i izbrojali su 2400 prstenova, a zatim su primijenili tehniku statističkog modeliranja, temeljenu na stopi rasta te vrste stabala. Gledajući uzorke jezgre s drugih stabala i kako faktori okoliša mogu utjecati na njihov rast, stvorili su model koji je izračunao vjerojatnu starost stabla.
Velike su šanse da je drvo starije od 5000 godina
Temeljem modela, procijenjeno je da ima 80 posto šanse da je stablo starije od 5000 godina, točnije 5484 godine. Otkriće još nije objavljeno ali Barichivich kaže da planira studiju predati akademskom časopisu u sljedećim mjesecima. Rad je, za sada, prezentiran na sastancima i konferencijama. Neki znanstvenici nisu uvjereni u ispravnost metode utvrđivanja starosti ovog stabla. Ed Cook sa Sveučilišta Columbia, smatra da je jedini način određivanja istinske starosti brojanje godova.
Posjetitelji Nacionalnog parka Alerce Costero mogu prošetati tik uz stablo, a ljudi se penju po korijenju. To korijenju šteti i zbija tlo pa stablu može otežati upijanje vode i hranjivih tvari. Stablo je pod stresom i zbog klime sa sve manje padalina pa korijenje teže upija vodu. Barichivich procjenjuje da je samo 28 posto stabla živo, piše Newsweek. Kako je odrastao u blizini stabla, Barichevich osjeća posebnu povezanost s ovim stablom i nada se da će proučavanje njegove starosti pomoći i drugima da ga tako dožive. “Za mene je ovo drvo kao član obitelji”, kaže.