Covid-19: Neki stručnjaci misle da količina virusa kojom se zarazimo utječe na to koliko će nam biti jaki simptomi

Više virusa uzrokuje burniju reakciju imunološkog sustava

Sick guy in bed with the symptoms of  cold, flu. Cartoon vector character on pillow with blanket and scarf, medicine, lemon, thermometer. Illustration of unhealthy men with a high fever, headache.
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Stručnjaci kažu da bi socijalno distanciranje moglo i ublažiti rizik simptoma kod ljudi ako se razbole. Na taj bi se način moglo smanjiti virusno opterećenje pacijenta, odnosno broj čestica kojima je osoba zaražena. Prekomjerno virusno opterećenje daje virusu “jump start” i povećava rizik da se pacijentov imunološki sustav preoptereti borbom protiv COVID-19.

Ljudi, držeći se podalje od drugih, mogu smanjiti svoje izglede za masovnu početnu infekciju. Netko tko se zarazi indirektno, dodirom kvake na vratima, mogao bi u konačnici imati blaže simptome od nekoga tko udahne kapljice kašlja zaražene osobe, kažu stručnjaci. I to zato što se imunološkom sustavu daje više vremena da se riješi infekcije prije nego ona ojača i počnu se pokazivati simptomi.

Princip je sličan kao i kod drugih respiratornih virusa

Liječnici koji dolaze licem u lice u kontakt s bolesnim osobama će se vjerojatnije ozbiljno razboljeti jer su izloženi većim količinama virusa. Prema istraživanju u Kini, pacijenti s višom razinom virusa koji cirkuliraju njihovim sustavom bili su teže bolesni.

“Općenito, kod respiratornih virusa, ishod infekcije ponekad se može odrediti, bilo da se teško razbolite ili samo prehladite, ovisno o tome koliko je virusa ušlo u vaše tijelo i započelo infekciju”, kaže profesorica Wendy Barclay s Imperial College u Londonu za The Telegraph. “Sve je u veličini vojske na svakoj strani bitke. Veliku vojsku virusa naš imunološki sustav teško će poraziti.”

Više virusa uzrokuje burniju reakciju imunološkog sustava

Izloženost manjem broju virusa, u startu, znači da tijelo može započeti borbu slabijom imunološkom reakcijom. Više virusa znači potrebu za burnom reakcijom koja bi mogla stvoriti gore simptome, preopteretiti imunološki sustav i povećati rizik sepse ili zatajenja bubrega. Čini se da veliki broj pacijenata oboli od manje količine virusa pa šire bolest dalje, nemaju simptoma i ne znaju da su bolesni.

Znanstvenici ne misle da će se virusno opterećenje povećati ako se osoba koja je već bolesna izložena kontaktu s više zaraženih ljudi. Znanstveni rad objavljen u časopisu Lancet, ovog mjeseca, sugerira da je veliko virusno opterećenje povezano s gorim simptomima. Studija je obuhvatila 76 bolničkih pacijenata u Kini.

Socijalno distanciranje omogućuje pronalazak cjepiva

Socijalno distanciranje je metoda ponašanja koja znanstvenicima daje vrijeme da nađu cjepivo. Same po sebi ove mjere neće ugasiti epidemiju. Cilj socijalnog distanciranja je što je više moguće ograničiti fizički kontakt, poticanje rada od kuće, izbjegavanje gužvi i javnog gradskog prijevoza u najvećoj mogućoj mjeri. Nošenje rukavica, pranje ruku i izbjegavanje dodirivanja lica mogu zaštititi ljude na javnim mjestima.

Poanta društvenog distanciranja je da stojite dalje od nekoga, pa kad izdiše ili kašlje manje će čestica eventualnih virusa stići do nas. Ako se zarazite nižom dozom, manje ćete se razboljeti. Vaš vlastiti virusni teret postat će manji i imat ćete veće šanse da ga pobijedite. Veće virusno opterećenje opasno je i za samog pacijenta i za ljude okolo.

Što je veće opterećenje, osoba je više zarazna

Znanstvenici pod vodstvom dr. Wei Zhang napisali su da je prosječno virusno opterećenje teških slučajeva 60 puta veće nego kod blagih slučajeva. Smatra se da 80 posto bolesnika s koronavirusom ima samo blagu bolest kao prehladu, dok neki mogu razviti teške probleme disanja. U jedinicama intenzivne njege stopa preživljavanja je 50 posto. Virusno opterećenje SARS-CoV-2 može biti koristan pokazatelj za procjenu ozbiljnosti i prognozu bolesti.

“Sumnjamo da će količina virusa koju zaražena osoba proizvodi, virusno opterećenje, utjecati i na prijenos. Što je veće opterećenje, osoba je više zarazna. I vjerojatnost prenošenja virusa se povećava.” Znanstvenici s Oxforda složili su se da studije ukazuju na to da veće opterećenje pogoršava simptome ali da čvrstog dokaza još nema.