Nekad je nužno odabrati stranu

Crtica o jednom od ljepših hrvatskih jedrenjaka koji je danas, zbog nebrige i starosti, naprosto potonuo

Drveni jedrenjak Adria posljednjih je godina bio privezan u Brodotrogiru

FOTO: prtsc Youtube

Jedan od najvećih i najljepših jedrenjaka na Mediteranu, 45-metarski drveni jedrenjak Adria, potonuo je danas u Trogiru. Posljednjih par godina stajao je na vezu u trogirskom škveru Brodotrogir, odakle su danas kratko i javili da je hrvatski jedrenjak potonuo zbog starosti i lošeg stanja.

“Brod Adria je 2015. godine bio na remontu. Nakon toga odnosno nakon sezone se vratio na vez. Od 2016. je napušten od strane vlasnika, a djelatnici brodogradilišta su ga održavali na površini budući da je drvene građe, jako star i u lošem stanju. Brod ima prodore kroz oplatu koja je drvena, ima automatsku pumpu s plovkom, električnu pumpu za ispumpavanje. Jutros je došlo do većeg prodora vode i nije se mogla ispumpati tolika količina, te je brod u roku od 20 minuta potonuo”, glasila je štura informacija o potonuću broda.

Jedrenjak je danas potonuo u Brodotrogiru Brodotrogir

Istražili smo povijest uništenog broda

A iza te kratke vijesti krije se priča o jedrenjaku koji je još 1953. godine izgrađen u brodogradilištu u Cresu. Njegova gradnja počela je prije Drugog svjetskog rata, a naručili su ga Talijani iz Cresa, koji je tada i bio pod talijanskom vlašću. Građen je pod imenom Atinia.

“Tijekom rata, dok je trajalo bombardiranje, gradnja jedrenjaka bila je prekinuta pa je na kraju završen 1953. godine. Bio je to motorni jedrenjak koji je naknadno promijenio naziv u Volosko, a razvozio je teret duž jadranske obale”, doznajemo od creskih brodograditelja.

Atinia u gradilištu Cres 1940-ih

Prema dostupnim podacima brod je ’60-ih godina prošlog stoljeća bio u floti Prekooceanske plovidbe iz Bara, pomorske kompanije iz Crne Gore. Ona je osnovana 1961., a uspješno je poslovala više od 30 godina. Kompanija se ugasila početkom ratnih zbivanja na Balkanu, nakon čega je i motorni jedrenjak Volosko prodan. U upisnik pomorskih objekata, potvrdilo nam je Ministarstvo pomorstva, prometa i infastrukture, Adria je upisana 1964. godine i bila je registrirana za nacionalnu obalnu plovidbu. Za vrijeme Domovinskog rata bila je u vlasništvu agencije Dalmacijaturist.

Brod u vlasništvu posrnule tvrtke

Telegram je doznao da je Adria danas registrirana kao vlasništvo tvrtke Starina d.o.o., dok je prije toga bila u vlasništvu firme Pegaz Trade. Vlasnik obje te firme je splitski poduzetnik Slobodan Matenda koji u Zagrebu vodi poznati noćni klub Opera. Matenda je tijekom Domovinskog rata bio jedan od zapovjednika Hrvatske vojske. Prije nekoliko godina, još u vrijeme Milanovićeve vlade, dobio je informacije se protiv njega te skupine hrvatskih časnika, u BiH vodi postupak zbog ratnih događaja u Mrkonjić Gradu. Matenda je u HV-u dobio čin bojnika. Jedrenjak Adria kupio je prije dvadeset godina.

U creskom brodogradilištu čuvaju i sliku Atinie

“Jednom, baš za nekog ružnog vremena, bili smo puni turista, a jedan je Nijemac dugo stajao naslonjen na ogradu gornje palube i šutio. Nije mi bilo jasno što mu je. Grubo je vrime, a on stoji po nevrimenu vanka i ne miče se, pa sam ga upitao je li sve u redu. Objasnio mi je da on ima svoju plastičnu jahtu koju je platio šest milijuna eura, a da ga na mome brodu ne zanimaju ni izleti, ni spiza, ni zabava i da je samo čekao doći za ružnog vrimena. Zašto? Da čuje kako drveni brod stenje, škripi, piva po nevrimenu. E, to znači volit drvenjake”, ispričao je Matenda prije par godina za Slobodnu Dalmaciju nakon što je odlučio brod prodati Klaudiju Šangu, pomorcu iz Privlake kraj Zadra.

Ima li još nade za ovaj jedrenjak?

No, kako je Matendina firma koja je bila vlasnik broda završila u stečaju, prijepis vlasništva nije obavljen. Doznajemo da se brod našao pod blokadom od strane Matendinih vjerovnika. Šango je Adriu tek godinu dana koristio za turističke izlete, da bi se nakon toga našao u problemima zbog upletenosti u šverc droge. Adria se zato nikada nije vratila svojoj prvotnoj namjeni – kružnim putovanjima Jadranom kakvih je bilo tijekom ranih 2000-ih godina.

Brodograditelji s kojima smo razgovarali nadaju se kako ovo nije kraj za ovaj prekrasan jedrenjak, jer, kažu nam: “Može se to sve osušiti”. Doduše Adria bi mogla ponovno zaploviti samo ako joj konstrukcija nije potpuno uništena.