Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Danas se obilježava 30 godina od černobilske katastrofe, a ovo je 11 stvari koje o njoj možda niste znali

26. travnja 1986. godine dogodila se najveća nuklearna katastrofa u povijesti

ZADNJA IZMJENA: tra 26, 2016
Foto: Louise McLaren/Flickr

Prije točno trideset godina, 26. travnja 1986. godine, nekoliko uzastopnih eksplozija uništilo je černobilski nuklearni reaktor broj 4 u blizini ukrajinskog grada Pripjata, koji je tih godina bio dijelom Sovjetskog Saveza.

Vatrogasci i zaposlenici nuklearke borili su se s plamenom koji je gorio 10 dana, a oblak radijacije zahvatio je veliki dio Europe. U trenutku eksplozije poginuli su radnici nuklearne elektrane, a u nekoliko idućih tjedana 28 osoba je umrlo zbog posljedica radijacije.

Rekli su im da će se vratiti kući za dva do tri dana

Iz Pripjata je evakuirano 49 tisuća stanovnika, a tada im je rečeno da će se za dva do tri dana vratiti u svoje domove. Savjetovano im je da uzmu najosnovnije stvari: dokumente, hranu i odjeću.

Nakon nesreće nitko se nije vratio u Pripjat koji je postao gradom duhova. Napušteno područje u blizini nuklearne elektrane, nazvano černobilska zabranjena zona, prostire se na oko 4750 četvornih kilometara teritorija Bjelorusije i Ukrajine.

Radioaktivnost na tom području je sporadična, ali mnogi dijelovi zone imaju previše zračenja za povratak stanovnika. Černobilska katastrofa smatra se jednom od najvećih nuklearnih katastrofa u povijesti.

1. Svijet je saznao za katastrofu zahvaljujući Švedskoj

1775684849_29aa602f6d_o
Švedska nuklearna elektrana Forsmark Anders Sandberg/Flickr

Ukrajinske vlasti pokušale su zataškati katastrofu, a vijest o eksploziji nuklearnog reaktora svijetu je otkrivena dva dana kasnije. Naime, švedska nuklearna elektrana Forsmark 26. travnja 1986. godine je očitala veliku količinu radijacije u okolišu, a provedenom analizom je otkriven radioaktivni oblak iz Černobila.

2. Ljudi su pokapani u lijesovima od olova

4854346596_4e893e8a0f_o
U Černobilu još uvijek postoji velika količina radijacije Roman Harak/Flickr

Radijacija nakon eksplozije reaktora je bila toliko jaka da su osobe koje su umrle zbog njenih posljedica pokapane u lijesovima od olova.

3. Votkom su se branili protiv radijacije

Ideja da vodka liječi radijaciju bila je općeprihvaćena
Ideja da vodka liječi radijaciju bila je općeprihvaćena Chen Zhao/Flickr

Liječnici su preporučali ljudima ispijanje votke kako bi si smanjile šanse za obolijevanje od raka štitnjače i za zaštitu od radijacije, a ta ideja bila je prihvaćena i kod visoko obrazovanih osoba.

4. Kad su svi evakuirani, neke gospođe su ostale u svojim kućama

8388691271_62e893dcbe_o
Žene koje su ostale u Černobilu nakon katastrofe IAEA Imagebank/Flickr

Oko 1200 ljudi, većinom starijih žena, odlučile su ostati u svojim kućama nakon izbijanja katastrofe i evakuacije. Kako su isticale u mnogim intervjuima, njihov razlog za ostanak bila je ljubav koju su imale prema vlastitim domovima.

Nekim ženama bilo je dopušteno da ostanu u tom području jer više nisu bile u fertilnoj dobi, a neke od njih još dan danas žive tamo.

5. Nuklearka je bila aktivna do 2000. godine

2518624066_fcd48c8d3c_o
Nuklearni reaktor broj 4 Picasa 2.7

Černobil je nastavio proizvoditi struju idućih 14 godina nakon nesreće sve do 2000. godine kada su međunarodne vlasti naredile potpuno gašenje nuklearne elektrane.

6. Tamo su još uvijek tone radioaktivnog materijala

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Konstrukcija koja će prekriti uništeni reaktor Clay Gilliland/Flickr

U reaktoru broj 4 još uvijek se nalazi 200 tona radioaktivnog materijala. S financijskim sredstvima 40 svjetskih zemalja, 1400 radnika gradi pokretnu konstrukciju kako bi se prekrio uništeni reaktor i to će biti najveća pokretna struktura na svijetu.

7. Pet godina kasnije dogodila se još jedna eksplozija

789760160_6f4b66ea77_o
Nukelarni reaktor 2 Chris Price/Flickr

11. listopada 1991. godine došlo je do eksplozije černobilskog reaktora broj 2. Eksplozija nije bila dovoljno jaka da dođe do izbijanja radijacije.

8. Broj ljudi koji bi još trebali umrijeti od radijacije je velik

5613125710_8ffef7cab9_o
Od radijacije je umrlo manje od 50 ljudi IAEA Imagebank/Flickr

U izvješću UN-a o Černobilu iz 2005. godine zaključeno je da je manje od 50 ljudi umrlo zbog posljedica radijacije, a većina radnika je ubijena netom nakon eksplozije. No, procijenjeno je kako bi 9 tisuća ljudi moglo umrijeti zbog posljedica radijacije, a iz Greenpeaca tvrde da bi se ta brojka mogla popeti na 93 tisuće ljudi.

9. Danas postoje turistički obilasci tog područja

10853526843_8c0685dd03_o
Turisti u Pripyatu Ben Adlard/Flickr

Pripjat je danas, uz černobilsku nuklearnu elektranu, jedna od popularnijih turističkih destinacija. Turisti iz cijeloga svijeta dolaze u Černobil kako bi ga istraživali ili su vođeni čistom znatiželjom, a tijekom obilaska moraju nositi Geigerov brojač koji određuje i mjeri razinu radijacije na određenom području.

10. Stvorila se čudna Crvena šuma

Crvena šuma
Crvena šuma Wikipedia

Šuma koja okružuje nukelarnu elektranu Černobil danas se zove Crvena šuma, a svoje ime je dobila nakon što je njeno lišće dobilo narančasto-smeđu boju zbog visoke razine radijacije nakon nesreće.

11. Danas ipak tamo ima sve više životinja

Broj divljih životinja u Černobilu se povećava
Broj divljih životinja u Černobilu se povećava YouTube/National Geographic

Znanstvenici su istraživali floru i faunu Černobila i došli su do zaključka da je broj vukova, jelena, srndaća i divljih svinja na području zabranjene zone sličan broju tih životinja u četiri bjeloruska parka prirode te kako se njihova brojka sve više povećava.

Matej Devčić
Telegram autor
1434 članka Više o autoru
Više s weba