Detaljno smo analizirali novo, važno PISA istraživanje po kojem hrvatski učenici sjajno stoje. Evo o čemu se zbilja radi

Hrvatski učenici iznadprosječno barataju znanjima i vještinama potrebnima za život u međusobno sve povezanijem, globaliziranom svijetu. Osviješteni su o globalnim problemima poput migracija, sukoba te ravnopravnosti žena i muškaraca. Iskazuju prosječan interes za učenje o drugim kulturama, no ipak se malo teže prilagođavaju u interakciji s ljudima iz drugih kultura. Teže im je sagledati i različite perspektive. Na sve ovo ukazuju objavljeni rezultati PISA istraživanja iz 2018. godine u segmentu koji se odnosi na tzv. globalne kompetencije.

Radi se o kompetencijama nužnima za život u multikulturnim društvima, za uspjeh na promjenjivom tržištu rada, kao i za odgovorno korištenje medija i društvenih mreža, podršku ciljevima održivog razvoja… U odnosu na ostalih 27 zemalja sudionica istraživanja o globalnim kompetencijama, Hrvatska se smjestila na osmo mjesto; naši su učenici ostvarili prosječno 506 bodova, što je pak značajno bolji rezultat od prosjeka svih zemalja sudionica, koji iznosi 474 boda.

Trećina bez globalnih kompetencija

Hrvatska je, po rezultatu globalnih kompetencija, uz bok Izraelu i Južnoj Koreji. Međutim, valja naglasiti da je u PISA-inom testu globalnih kompetencija sudjelovalo 27 od uobičajenih 79 država koje inače sudjeluju u glavnim domenama istraživanja (čitalačka, matematička, prirodoslovna pismenost). Primjerice, nisu sudjelovale razvijene države poput Finske, Danske, Njemačke i drugih pa i to svakako treba imati na umu gledajući iznimno dobar rezultat hrvatskih učenika.

Učenici koji su 2018. sudjelovali u PISA istraživanju, mogli su ostvariti jednu od pet razina postignuća što se tiče globalnih kompetencija. Najvišu, petu, postiglo je 4,2 posto hrvatskih učenika, što je u skladu s prosjekom svih ispitanika (4,3 posto); oni posjeduju kompleksna znanja i vještine poput kritičkog promišljanja o globalnim zbivanjima. Međutim, ispod druge, osnovne razine globalnih kompetencija nalazi se 33,3 posto hrvatskih učenika. Oni ne posjeduju osnovne kompetencije za suočavanje s društvenim, političkim, ekonomskim i ekološkim izazovima.

Uspješnije djevojčice i gimnazijalci

Važno je istaknuti da su među hrvatskim učenicima bolje rezultate postizale djevojčice, kao i učenici gimnazijskih programa. Dapače, učenici strukovnih škola postigli su značajno lošije rezultate u globalnim kompetencijama. Pritom je važno spomenuti da je ovaj podatak znakovit s obzirom na to da strukovne škole pohađa najveći broj hrvatskih učenika, njih otprilike 70 posto, u odnosu na 30-ak posto hrvatskih srednjoškolaca u gimnazijskim programima.

Bolje rezultate u globalnim kompetencijama postigli su i učenici koji škole pohađaju u većim gradovima, učenici koji dolaze iz obitelji povoljnijeg socioekonomskog statusa i učenici bez migrantskog podrijetla. Sadržajno, prema temama o kojima su se izjašnjavali učenici, hrvatski učenici iznad prosjeka su osviješteni o globalnim problemima poput migracija, uzroka siromaštva u svijetu, klimatskih promjena, itd.

Manje uvažavaju različite stavove

Nalaze se iznad prosjeka i kada procjenjuju mogu li, u području globalnih problema, izvršiti neki zadatak; primjerice, raspravljati o različitim razlozima zbog kojih ljudi postaju izbjeglice ili objasniti kako ispuštanja ugljikova dioksida utječu na globalne klimatske promjene. Međutim, nalazimo se ispod prosjeka zemalja sudionica kada se radi o razumijevanju i uvažavanju različitih perspektiva i stavova. Na primjer, 37 posto učenika sposobno je sagledati stvari iz perspektive osobe koja ih je uzrujala; s druge strane, gotovo 60 posto smatra ih da svaki problem ima dvije strane te ih pokušava obje razmotriti.

Hrvatski srednjoškolci iskazuju prosječan interes za učenje o drugim kulturama i uvažavanje ljudi različitog kulturnog podrijetla i iskazuju pozitivnije stavove prema imigrantima u odnosu na prosjek svih zemalja sudionica PISA istraživanja globalnih kompetencija. U komunikaciji s ljudima iz različitih kultura, naši su učenici ispod prosjeka zemalja sudionica istraživanja, a u kontakt s ljudima iz drugih zemalja najviše dolaze u obitelji, najmanje u školi i u susjedstvu.

Manje spremni na konkretne akcije

U većini od 27 zemalja sudionica PISA-inog istraživanja globalnih kompetencija, postoji pozitivna povezanost između kontakta s ljudima iz drugih zemalja i stavova učenika. “To upućuje na zaključak da bi ostvarivanje kontakta s ljudima iz drugih zemalja moglo utjecati na ublažavanje predrasuda prema ljudima drugačijeg podrijetla”, stoji u istraživanju, uz opasku kako je to put i za poticanje i stvaranje pozitivnih interkulturnih odnosa.

Spomenimo i da je više od 90% hrvatskih učenika izjavilo da govori dva ili više jezika, što je značajno više u odnosu na prosjek zemalja koje su članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a koji iznosi 68%, pri čemu više jezika govore djevojčice, učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa te učenici čiji roditelji i sami govore veći broj jezika. U usporedbi s vršnjacima iz zemalja OECD-a, naši su učenici u manjoj mjeri spremni na poduzimanje konkretnih aktivnosti vezanih uz lokalne i globalne probleme.

Na primjer, najmanje ih se odlučuje na potpisivanje ekoloških ili društvenih peticija na internetu te na bojkot proizvoda iz etičkih ili ekoloških razloga. S druge strane, najviše ih svoje djelovanje iskazuje tako da smanjuju potrošnju energije kod kuće i da se informiraju o zbivanjima u svijetu putem Twittera i Facebooka.

Nacionalni ispiti za kvalitetu

Istraživanje na razini Hrvatske pokazuje i kako su prema procjenama ravnatelja, teme vezane uz globalne probleme i međukulturno učenje manje uključene u školske i nastavne kurikulume u Hrvatskoj u odnosu na zemlje OECD-a. Na tragu ovoga istraživanja, izrađeno je 10 preporuka za Hrvatsku; od toga da je nužno osigurati odgoj i obrazovanje za globalne kompetencije tijekom cijelog obrazovnog puta, preko osiguravanja jednakih obrazovnih mogućnosti svim učenicima, sve do osposobljavanja učitelja i nastavnika za poučavanje globalnih kompetencija.

Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji u Hrvatskoj provodi PISA istraživanje, ove je rezultate prokomentirala riječima kako “uvijek postoji prostora za napredak”. U tom se smislu referirala na najavljeno uvođenje standardiziranih nacionalnih ispita u hrvatske škole, kojima će se moći sustavno pratiti kvaliteta u obrazovanju u određenim mjernim točkama, poput 5. ili 8. razreda osnovne škole. “Povratna informacija osigurat će nam mogućnost brze reakcije i uvođenja mjera za poboljšanje obrazovnih ishoda u ključnim obrazovnim trenucima za naše učenike“, izjavila je Katavić.