DHMZ objavio što nas čeka: 'Hrvatska se zagrijava brže od ostatka svijeta, bit će ekstremnih događaja'
Ljeti će vladati suše, u ostatku godine će oborina biti više od dosadašnjeg prosjeka
Grmljavinsko nevrijeme koje je u srijedu pogodilo kontinentalnu Hrvatsku, na svom putu od zapada prema istoku zemlje uzrokovalo je ogromne materijalne štete, ali i gubitak ljudskih života. Državni hidrometerološki zavod (DHMZ) je pojasnio kako je došlo do te snažne oluje, koliko je ovakva oluja uobičajena za našu zemlju te hoće li takvih nevremena biti sve više u budućnosti.
Prema preliminarnim podacima meteoroloških postaja, najintezivnija oborina zabilježena je na području Zagreba, tijekom oluje u srijedu, gdje je u pola sata (od 16:00 do 16:30) zabilježeno 34,6 mm. Takva količina oborine se, prema procjeni ekstrema, može očekivati prosječno jednom u 16 godina.
Što nas očekuje?
Globalno zatopljenje pridonosi intenzitetu toplinskih valova, piše DHMZ. Ekstremno visoke temperature zraka mogu ubrzati smanjenje vlage u tlu te dovesti do pojave naglih suša koje su sve češće u Europi, kako po učestalosti tako i po rasprostranjenosti.
“Osušeno tlo i vegetacija imaju veći potencijal za pojavu požara raslinja. U slučaju intenzivnih kratkotrajnih oborina, suho tlo ima oslabljen kapacitet upijanja i procjeđivanja, zbog čega može doći i do plavljenja”, navode.
Osim suša i toplinskih valova, sve se više javljaju događaji različitih ekstrema, poput intenzivne oborine i jakog vjetra, čiji se uzroci i klimatologija tek trebaju istražiti na području Hrvatske. Tim istraživanjima svakako će doprinijeti podaci modernizirane mreže meteoroloških radara.
Hrvaska se zagrijava brže
“Hrvatska se, kao i ostale zemlje Sredozemlja, zagrijava brže od ostatka svijeta. Očekuje se rast godišnjih i sezonskih temperatura zraka u cijeloj zemlji i u budućnosti. Najveći se porast očekuje ljeti, uz povećan broj dana s visokim dnevnim, ali i noćnim temperaturama, dugotrajnije i intenzivnije toplinske valove”, upozoravaju.
“Najveća promjena u oborinskom režimu očekuje se također ljeti uz manjak oborine u cijeloj Hrvatskoj, a najviše uz obalu Jadrana. U preostalim sezonama oborina može porasti u odnosu na količine koje su zabilježene u razdoblju 1981. – 2010. Projekcije pokazuju da se očekuje dulji niz uzastopno sušnih dana ljeti te njihovo skraćivanje zimi. Sukladno tome, skratit će se niz kišnih dana ljeti. U svim drugim sezonama, standardni dnevni intenzitet oborine bit će veći, što znači da možemo očekivati izraženije oborine u kratkom razdoblju”, piše DHMZ.