Djeca izbjeglice zadržana u otočnoj državi Nauru pokrenula Facebook stranicu da kažu svijetu da postoje

Otok Nauru koji se nalazi u Tihom oceanu slovi za najmanju nezavisnu republiku na svijetu. Na njemu je Facebook u potpunosti zabranjen, a Australija na tlu Naurua vodi prihvatni centar za imigrante u kojem se nalaze tražitelji azila među kojima su djeca iz Iraka, Sirije i drugih ratom zahvaćenih mjesta u svijetu.

Grupa djece, ujedno tražitelja azila, odlučila je pokrenuti vlastitu Facebook stranicu putem koje cijelom svijetu dijele priču o njihovim životima. Stranica Free The Children NAURU donosi uvid u živote djece koja žive unutar prihvatnog centra na Nauru, a stranicu je pokrenulo troje tinejdžera između 12 i 16 godina.

Nekolicina odraslih pomaže djeci voditi stranicu, a njihov cilj je da ostanu anonimni jer osobe koje se nalaze u prihvatnom centru nemaju pravo koristiti pametne telefone, a uporabu Facebooka na cijelom otoku zabranila je vlada Naurua.

Uvid u život djece prihvatnog centra Nauru

“Pokrenuli smo stranicu kako bi ljudima iz cijeloga svijeta pokazali da mi nismo zaboravljena djeca u Nauru i da nismo samo brojke ovdje. Mislili smo da će izrada stranice pomoći ljudima da shvate kako je to biti u našoj koži”, rekao je za ABC jedan od voditelja stranice.

Jedan od stanovnika prihvatnog centra je dječak iz Iraka koji je objasnio zbog čega je napustio svoju zemlju i otisnuo se sa svojom obitelji u potragu za nekim boljim mjestom. “Napustili smo Irak jer je moj otac bio u opasnosti. Odvodili su ga u zatvor nekoliko puta, a moja majka morala je platiti novcem i moliti za njega. Otišli smo na Božićne Otoke i tamo su uzeli sve moje lijekove.

Imam reumatsku groznicu i koristim antibiotike. Poslali su nas u Nauru i ponovno sam dobio lijekove, ali sam još uvijek bolestan. Ne idem u školu jer smo preplašeni i jer sam bolestan. Moja majka puno plače i stalno smo zatvoreni u kući. Ponekad ljudi dođu i kucaju na vrata. Jednom su razbili prozor”, navodi se ispod slike malenog dječaka. Na pitanje što želi biti kada odraste, dječak je odgovorio “slobodan”.

Zabranjeni pametni telefoni

U sličnoj situaciji je i Salam koji je napustio Siriju zajedno sa svojim ocem i braćom, a tijekom ožujka prošle godine prebačen je u prihvatni centar u Nauruu. “Salamova obitelj sada ima status izbjeglica, ali još uvijek žive u šatoru unutar kampa”, navodi se u Facebook objavi.

“Zaštitari su posvuda, provjeravaju torbe, ne mogu se koristiti pametni telefoni, nema kuhanja. Ne možemo napustiti Nauru čak i ako druga država kaže da dođemo. Nemamo putnih dokumenata, nema vize, samo komad papira na kojem piše da Vlada Naurua tvrdi da smo izbjeglice. Salam želi biti čuvar u zoološkom vrtu kada odraste kako bi pazio životinje i kako bi ga voljele. Njegov brata Salar želi biti ragbijaš”.

BuzzFeed News prenosi kako su djeca pokrenula stranicu jer su se bojala gubitka veze s vanjskim svijetom nakon što se zatvorila škola unutar prihvatnog centra. U školi su radili australski učitelji iz humanitarne organizacije Save the Children. Nakon zatvaranja škole u prihvatnom centru, djeca su morala pohađati lokalnu školu u Nauru u kojoj su ih zlostavljali ostali učenici, zbog čega su sve manje pohađali nastavu.

Oduševljeni podrškom

“Nakon odlaska humanitarne organizacije Save the children, djeca su se zabrinula da više nitko neće brinuti o njima i da više nitko neće znati za njih. Dosta im je da se prema njima ponašaju kao da ne postoje”, navodi jedan od administratora.

Unatoč mnogim negativnim komentarima koji se pojavljuju na stranici, mališani su oduševljeni komentarima drugih ljudi koji im daju podršku u onome što rade. Sudeći prema brojkama odjela za imigrante i zaštitu granice, u prihvatnom centru Naurua se trenutno nalazi 92 djece, a vjeruje se da njih 80 živi u sklopu otočne zajednice.

Prema australskim zakonima, svaka osoba koja pokuša doći brodom do Australije i zatražiti azil šalje se u otočni prihvatni centar. Ako dobiju status izbjeglice tada im je dopušten život unutar zajednice, ali ne postoji mogućnost da budu naseljeni u nekom području Australije.

Polemike o prihvatnom centru Naurua

Prihvatni centri su pod intenzivnim nadzorom Australske komisije za ljudska prava i Ujednjenih naroda, a također iz centara dolazi dosta navoda o zlostavljanju i maltretiranju od strane zaštitara, te navodima o nesigurnim i lošim životnim uvjeta.

U Australiji vijest o otvaranju stranice Free the Children NAURU došla je na sve naslovnice u medijima, a to je potaklo debatu o najboljem načinu za rješavanje imigrantskih problema kojima je Australija također zahvaćena.