Solarne panele je instalirao krajem lipnja, a zasad su mu stigli računi za srpanj i kolovoz. Prvi račun je iznosio 68 kuna, a drugi 140 kuna jer su potrošnju električne energije povećali klima uređaji kojih ima nekoliko u kući.

Cifre koje je ugledao na uplatnicama ugodno su iznenadile Dragana Vukorepu (61) iz Šibenika jer su mu prošle godine u ovo vrijeme stizali računi za struju od minimalno 500 kuna. Zato se i odlučio okrenuti zelenoj energiji i ove godine postaviti solarnu elektranu zahvaljujući kojoj će, prema njegovoj procjeni, uštedjeti oko 400 kuna mjesečno, odnosno od 5000 do 6000 kuna godišnje.

Puna kuća ljudi

U kući u koju je uselio 1997. godine živi sa suprugom Nadom (61), a povremeno mu u posjetu dolaze prijatelji.

“Ponekad je kuća puna ljudi. Kad sam tek stigao, kuća je bila mala. Imala je samo jedan kat pa sam nadogradio gornji dio i konobu koja se nalazi sa stražnje strane dvorišta. Oko nje, gdje je sada vrt s povrćem, bila je borova šuma”, prisjeća se Vukorepa koji se 44 godine bavi klesarstvom, a nedaleko kuće ima svoj obrt i radionicu.

Želi prebaciti i grijanje na struju

Struju na svojem posjedu koristi za gotovo sve, osim grijanja. To uključuje rasvjetu, hladnjak, škrinju, perilicu rublja i suđa, klima uređaje, bojler… U budućnosti planira prijeći i na grijanje na električnu energiju.

“Moram se dobro raspitati i vidjeti kako će to točno ići. Vjerojatno ću morati dodati još nekoliko panela, ali to će me najbolje uputiti stručnjaci s kojima ću razgovarati. Htio bih ugraditi dizalicu topline za koju mi je rečeno da je najučinkovitija i najisplativija u kombinaciji sa solarnim panelima. S time da prvo moram ugraditi centralno grijanje”, objašnjava naš sugovornik.

Cijena drva i peleta drastično skočila

Na ideju da prigrli Sunčevu energiju došao je jednog dana kada mu je poštom stigao promidžbeni letak tvrtke E.ON. Iako je prije toga u nekoliko navrata razmišljao o tome, do tada se nije ohrabrio na tu investiciju.

Prijelomna točna je bila poskupljenje energenata. A i drva su, na koja se Vukorepa grije, strašno poskupjela.

“Uz to, ima i užasno puno posla oko drva. Treba ih cijepati, slagati, nositi, voziti, ložiti i redovito čistiti dimnjak. Informirao sam se o solarima jer me zanimalo na koji princip rade i je li to zaista toliko isplativo. To mi je bilo dovoljno da se odlučim na ugradnju solarne elektrane. Odmah sam kontaktirao E.ON i pao je prvi dogovor”, kaže.

Sve je trajalo tri mjeseca

Ubrzo nakon prvog razgovora, na teren je izašao njihov predstavnik i razgledao Vukorepino dvorište. “Morao je procijeniti koliko panela bi mogli staviti na krov, provjeriti vrstu crijepa, položaj kuće i slično”, objašnjava.

Nakon toga su mu sastavili ponudu i ugovor. Nekoliko tjedana nakon potpisivanja ugovora krenula je montaža koju su odradili u jednom danu.

“Proces od potpisivanja ugovora do postavljanja panela trajao je oko tri mjeseca. U međuvremenu mi je i HEP došao ugraditi dvosmjerno brojilo. Ono služi da mogu pratiti koliko proizvedem struje koja se šalje u sustav te koliko struje potrošim. Pa se svaki mjesec to obračunava”, kaže Vukorepa.

Pravi izračun nakon godine dana

Dodaje da se nakon jedne kalendarske godine cijeli izračun poravna i vidi se treba li još nešto doplatiti ili je uplatio previše.

“Svidjelo mi se kod E.ON-a to što su mi poslali račun tek kada su sve obavili, iako sam ja htio platiti unaprijed. Projekt će mi se isplatiti za nekih šest do sedam godina. Investicija me stajala oko 53.000 kuna, a elektrana jakosti 3,1 kilovata ima 8 panela”, govori naš sugovornik.

Koliki je vaš solarni potencijal možete izračunati u besplatnom kalkulatoru tvrtke E.ON.

Baterijski sustav nije za njega

Razmišljao je i o ugradnji baterijskih sustava, no nakon opsežnog istraživanja, shvatio je da nije pogodan kandidat.

“Raspitao sam se i kako oni funkcioniraju. To je prikladnije za kuće koje se nalaze negdje na osami, gdje u blizini nema mogućnosti za priključivanje u mrežu. U takvim se situacijama isplate. No, u mojem slučaju to nije tako”, kaže.

Baterijski sustavi su, dodaje, skupi i uvijek postoji rizik da kućanstvo ne proizvede dovoljno struje jer nema taj dan dovoljno sunčanih sati. “Budući da sam priključen na mrežu, siguran sam da nikad neću ostati bez struje”, veli Vukorepa.

Ima garanciju, a ne treba je održavati

Za svoju solarnu elektranu ima 25 godina garancije, a što se održavanja tiče, kaže da nema nikakvog posla. Naime, paneli su izrađeni od specijalnog, čvrstog i otpornog stakla koje je testirano na sve vremenske uvjete.

“Ne mogu mu ništa ni prašina, ni tuča, ni kiša, ni snijeg. Nemam nikakve brige. Čuo sam da su se oni prvi modeli trebali prati, čistiti i redovito održavati, no ja ne moram ništa. Tehnologija je stvarno napredovala”, govori naš sugovornik.

I svoju vodu proizvodi

Na solarni sustav nema apsolutno nikakvih primjedbi. Štoviše, i više je nego zadovoljan. “Meni je ovo izvrsno. Ulijeva mi sigurnost za stare dane kada više neću moći raditi. A kada ugradim centralno grijanje, više neću imati brige ni s drvima, loženjem i cijepanjem. Bit ću miran i neovisan”, govori Dragan Vukorepa.

Ima i svoj bunar s hidroforskom pumpom koja pročišćava vodu te postavljene žljebove koji se spajaju na sustav sakupljanja kišnice.

“Tako da imam i svoju vodu. Išao sam na soluciju da budem koliko god mogu više samostalan. Nikad ne znate kada ćete biti u situaciji da ne možete platiti račune za vodu i struju koja vam je prijeko potrebna. Evo, primjer je ova energetska kriza koju nitko nije očekivao”, kaže.

Preporučuje svakome solarnu elektranu

Solarnu elektranu bi preporučio svakome. Već sada ima mnogo prijatelja koji su za to zainteresirani, neki su je i naručili.

“Treba uložiti. Nije to mala investicija, ali se dugoročno itekako isplati. Osobito sada kada cijene energenata divljaju. Pitaju me ljudi zašto se ne bih i dalje grijao na drva. Pa kako? Drva su od lani duplo skuplja. Cijena peleta je negdje četiri puta otišla gore. Sve je to postalo neisplativo. Spas je u prirodnoj energiji”, zaključuje Vukorepa.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom E.ON Hrvatska.