Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Epidemiolog sa Stanforda nije uvjeren da su stroge karantene najpametnija mjera protiv virusa

Profesor Ioannidis predlaže nasumična testiranja ljudi, a ne samo onih koji imaju simptome

ZADNJA IZMJENA: ožu 18, 2020
Foto: Ed JONES / AFP / Profimedia
Što se upravo događa s koronavirusom:

Profesor John Ioannidis s američkog Stanforda objavio je članak o pandemiji koronavirusa, upozoravajući da, prema njegovom uvidu, svijet ne zna dovoljno o detaljima zaraze.

Ioannidis, epidemiolog, profesor medicine i direktor Stanford Prevention Research centra, koji se bavi pitanjima širenja zaraza, za StatNews piše da bi koronavirus mogao biti zapamćen kao ozbiljan fijasko po pitanju konkretnih dokaza.

Upozorava da se trenutni modeli nisu dostatni za ozbiljnije zaključke. “Ne znamo promašujemo li pravi broj zaraženih za faktor 3 ili 300. Tri mjeseca nakon početka zaraze, većina zemalja nema sposobnost testiranja velikog broja ljudi, pa ne znamo koliko je virus prisutan u općoj populaciji”.

Nepoznat točan broj trenutnih zaraza

Prema Ioannidisu, to dovodi do zabluda po pitanju smrtnosti. “Službena stopa smrtnosti kojom brata WHO od 3,4 posto zapravo je beznačajna. Pacijenti koje smo testirali na SARS-Cov-2 disproporcionalno su oni koji imaju izražene simptome i loše ishode”, kaže, a ne znamo koliko ljudi ima virus bez da ga osjeća.

Prema nekim istraživanjima, bez simptoma je gotovo 80 posto zaraženih. Ioannidis piše da je moguće kako stotine tisuća ljudi hodaju s virusom, a mi to ne znamo, što bi značilo da je stvarna smrtnost bolesti bitno manja od trenutno projicirane.

Slična je stvar, kaže, sa sezonskom gripom. U SAD-u je trenutno testirano 1,073,976 uzoraka, od čega je pozitivno na gripu bilo njih 222,522. Međutim, u istom periodu slične simptome imalo je između 36 i 51 milijun ljudi, a procjena smrti je između 22 i 55 tisuća.

Nasumična testiranja opće populacije

Zbog toga, piše Ioannidis, ne možemo znati jesu li stroge karantene učinkovita mjera suzbijanja širenja, a njihov trošak za društvo je golem. “Najbolju informaciju dobili bismo iz nasumičnog testiranja, da vidimo koliko je zaraza prisutna u općoj populaciji. I onda iz takvih, ponovljenih testiranja u redovnim intervalima”.

Najbolja podloga za istraživanje je kruzer Diamond Princess, na kojem je, u kontroliranim uvjetima, došlo do zaraze. Tamo je oboljelo 700 ljudi, od čega ih je 7 preminulo, što upućuje na stopu smrtnosti od 1 posto.

Priznaje da pandemija može zakrčiti zdravstvo

Međutim, John Ioannidis smatra da to nije tako, s obzirom na to da riječ o znatno starijoj populaciji od prosječne. Osim toga, piše, “riječ je o iznimno malom uzorku, pa prava smrtnost može biti pet puta veća ili pet puta manja, mi to još uvijek ne znamo”.

Ioannidis priznaje da bi nekontrolirana pandemija mogla zakrčiti zdravstveni sustav, zbog čega bi najveću štetu imali bolesnici koji su pretrpjeli infarkt, moždani udar ili tešku tjelesnu ozljedu, a koji zbog virusa ne mogu dobiti odgovarajuću njegu.

“No, i onda je pitanje je li bolje izdržati kratku, akutnu zakrčenost, ili riskirati prolongirane probleme. Zbog svega toga, trebaju nam podaci o točnom nivou epidemijske aktivnosti”.

Više s weba