Epidemiologa Kolarića čudi što se ljudi bune protiv nošenja maski. Kaže da će najesen situacija biti još gora

Specijalist epidemiolog i voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar i redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Rijeci Branko Kolarić u intervjuu za Novi list zapitao za zašto se ljudi toliko čude oko mogućnosti propisivanja nošenja maski na otvorenom.

“Iskreno me čudi čuđenje oko ove preporuke: potrebno je održavati na otvorenom distancu od jednog metra s osobama s kojima se zadržavamo duže od 15 minuta. Ako to nije moguće, potrebno je staviti masku. Ne bih se ugodno osjećao da mi za kišnog dana u studenom, dok čekam autobus, neko kihne za vrat”, kazao je.

I Hrvatska je uvodila stroge mjere

Upitan o mjerama što ih zbog pogoršane epidemiološke situacije u Hrvatskoj uvode neke druge zemlje, podsjetio je kako je i Hrvatska činila isto u situaciji kada je procijenila da joj je šteta od ograničavanja prekograničnog kretanja manja od rizika za porast broja zaraženih, posebno u vulnerabilnim skupinama.

Na pitanje jesu li strani državljani sigurniji od korone ako ljetuju u Hrvatskoj u privatnom smještaju i ne odlaze u noćne klubove, ili u svojim matičnim zemljama gdje se, na primjer, svaki dan javnim prijevozom voze na posao Kolarić uzvraća da se ne može na taj način generalizirati.

“Posjećivanje noćnih klubova pokazalo se značajnim rizikom, što niti ne čudi, za stjecanje infekcije novim koronavirusom. Boravak na odmoru u Hrvatskoj, uz pridržavanje mjera socijalne distance, sigurno ima manji rizik za zarazu nego primjerice vožnja u javnom prijevozu, pogotovo bez zaštitne maskice”, objašnjava Kolarić i odlučno odbacuje optužbe o lažiranju broja zaraženih od strane hrvatskih vlasti.

S obzirom na velikih broj onih koji su se zarazili u noćnim klubovima smatra kako je moguće da će klubove trebati potpuno zatvoriti nakon što im je radno vrijeme sada ograničeno do ponoći.

Najesen će situacija biti još gora

Od jeseni i Kolarić očekuje povećanje broja oboljelih od Covida-19, kao i pomicanje dobne granice oboljelih prema starijoj populaciji. “To bi moglo dovesti do povećanog opterećenja zdravstvenog sustava. Bilo bi lijepo da se prevarim u ovim očekivanjima”, naglasio je. Inače ovaj hrvatski epidemiolog ne slaže se s pristupom borbe protiv korone kakav ima Švedska jer je, smatra, bio surov prema osobama u domovima za starije.

Pomoć Ministarstva zdravstva epidemiološkoj službi, posebno u ljudstvu, Kolarić očekuje vrlo skoro, jer drži ključim pravovremenu identifikaciju kontakata zaraženih osoba. O školskoj godini ne progovara mnogo, tek je uvjeren da će se nastavu morati prilagođavati epidemiološkoj situaciji.

Moguće su trajne posljedice pandemije

Na pitanje ostavlja li koronavirus trajne posljedice po zdravlje onih koju su ga preboljeli Kolarić također odgovara oprezno: “Dok nemamo dokaza da ne ostavlja, a takvih dokaza nemamo, ja računam i ponašam se kao da ostavlja. Stoga nisam pristalica zaraze zbog stvaranja kolektivnog imuniteta, već se nadam da će cijepljenje prekinuti pandemiju.

Za neke zarazne bolesti znamo da imaju kroničan tijek ili da su povezane s nastankom malignih bolesti, primjer je infekcija HPV-om i rak vrata maternice. Ovu bolest proučavamo tek devet mjeseci i još nikako ne možemo isključiti pojavu kasnijih i trajnijih posljedica”.

Cjepivo možda stiže do kraja ove godine

Ni o imunitetu ljudi koji su preboljeli koronu epidemiolog Kolarić još nema dovoljno informacija.

“I za ovo pitanje još prekratko poznajemo bolest da bih mogao precizno odgovoriti. Svakako se radi o nekoliko mjeseci ili možda koju godinu. Iznenadila je pojava reinfekcije u ljudi koji su se izliječili tek prije kojeg tjedna, no takvi su slučajevi ipak iznimka. Vjerujem da će osobe koje su preboljele COVID-19 ili su asimptomatski prokužene imati dovoljnu zaštitu od bolesti dok nam ne bude dostupno cjepivo”.

Uvjeren je da će cjepivo zaustaviti pandemiju, ali da će virus, poput virusa gripe nastaviti cirkulirati. On registraciju prvih cjepiva očekuje već krajem ove godine, a u Hrvatsku bi, po njegovom mišljenju, mogla stići do proljeća 2021. godine.