Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Europa ima premalo ribe za svoje potrebe pa mora uvoziti. Hrvatska je ima dovoljno, ali samo zato što je malo jedemo

Nekada su zemlje imale zalihe do jeseni, a danas su ovisne o uvozu od početka godine

ZADNJA IZMJENA: srp 9, 2019
Foto: Getty Images/iStockphoto

Na današnji Dan ovisnosti o ribi Europa je iskoristila sve domaće resurse ribe te do kraja godine ovisi u uvozu proizvoda iz ribarstva, izvijestio je u utorak Svjetski fond za prirodu (WWF). “Europljani konzumiraju daleko više ribe od onog što se može uloviti ili uzgojiti u domaćim vodama. Više od polovine godišnje potražnje dolazi iz inozemstva, od čega je polovica iz zemalja u razvoju”, priopćili su iz regionalnog WWF-a Adria u povodu Dana ovisnosti o ribi.

U zemljama s najvećom ovisnošću o uvozu proizvoda iz ribarstva ovogodišnji Dan ovisnosti o ribi dolazi ranije, a neki od primjera takvih zemalja su Austrija, koja o uvozu ovisi od 17. siječnja, Slovenija od 15. veljače, Italija od 6. travnja, Portugal od 5. svibnja te Španjolska od 26. svibnja.

Hrvatska ima dovoljno ribe za sebe

Ovogodišnji europski Dan ovisnosti o ribi pomaknuo se za mjesec dana unaprijed u odnosu na 2000. godinu, dok je prije 30 godina Europa imala dovoljno vlastite ribe do rujna ili listopada. U prosjeku, svaki europski građanin godišnje konzumira 22,7 kilograma ribe. Najviše ribe konzumiraju Portugalci i to 55,3 kilograma godišnje, a slijede Španjolci s 46,2 kilograma i Litvanci s 44,7 kilograma ribe.

Hrvati su po konzumaciji ribe na 17. mjestu s 18,4 kilograma ribe po glavi stanovnika, što je ispod europskog prosjeka. Iz WWF-a ističu da niska konzumacija znači i lakše zadovoljavanje potreba iz domaćih izvora. Tako su Hrvatska, Nizozemska, Estonija i Irska jedine zemlje koje imaju dovoljno ribe za vlastitu potrošnju te se zato smatraju autonomnima.

“Iako Hrvatska zadovoljava svoje domaće potrebe, situaciju moramo promatrati iz globalne perspektive. Stanje se može vrlo brzo promijeniti. Mora i oceani pod velikim su pritiskom te moramo prestati s prekomjernim izlovom ako planiramo nastaviti koristiti ribu u prehrani i izbjeći neželjene posljedice praznih mora”, rekao je stručnjak za ribarstvo i voditelj morskog programa u WWF Adriji Danijel Kanski.

Izlov prijeti opstanku 800 milijuna ljudi

Iz WFF-a ističu da je prekomjerni izlov prevelik te da je samodostatnost Europe i dalje premala iako su se neki riblji stokovi stabilizirali zahvaljujući akcijama poduzetima u kontekstu europske Zajedničke ribarstvene politike. Prema rezultatima Europske komisije, 41 posto procijenjenih ribljih stokova je prelovljeno i to čak 88 posto samo u Sredozemnom moru. Prekomjerni izlov pogađa zemlje u razvoju te prijeti opstanku 800 milijuna ljudi, upozorili su iz WWF-a.

“Bez obzira na to kupujete li domaće ili uvezene proizvode iz ribarstva, uvijek birajte održive izvore. Na taj način pomoći ćete morima i oceanima, omogućiti oporavak ribljih stokova i olakšati živote ljudima diljem svijeta koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda”, poručio je Kanski. Kako bi olakšao odabir, WWF je pripremio vodič za kupnju održivih proizvoda iz ribarstva (www.kojuribukupiti.org).

Željka Orešković
Telegram autor
194 članka Više o autoru
Više s weba