Europske metropole zbog korone grade nove biciklističke staze i pješačke zone. Doznajemo što se planira u Zagrebu

Gužve u autobusima, krcate stanice metroa, socijalna distanca nepostojeća: prizori iz Londona, koje su ovoga tjedna objavljivali mediji, podsjetili su na situaciju iz javnog prometa u Zagrebu pred kraj ožujka kada su se u jednom autobusu putnici tiskali jedan uz drugoga. Nakon što su Britanci počeli odlaziti na posao, u javnom prijevozu glavnog grada stvorile su se gužve, u kojima je praktički nemoguće održavati preporučeni socijalni razmak od dva metra.

Ti su prizori, očito, zabrinuli britanske vlasti. Kada su ga novinari BBC-ja pitali bi li se on osobno vozio u pretrpanom autobusu ili metrou, za ministra prometa Granta Shappsa nije bilo dileme. „Ne, ljudi bi to trebali pokušati izbjeći“, kazao je Shapps za BBC Breakfast. Zbog epidemije koronavirusa, britanska vlada, kao i druge (najčešće lokalne) vlasti u Europi, potiču svoje građane da ne opterećuju previše javna prijevozna sredstva, poput autobusa, tramvaja ili podzemne željeznice, i umjesto toga više pješače ili bicikliraju.

Ambiciozan plan Londona

Radi poticanja biciklizma i pješačenja, vlada Borisa Johnsona nedavno je najavila bogat financijski paket kojim se želi rasteretiti javni prijevoz. Obećavaju, među ostalim, nove biciklističke staze u naseljima te širenje pločnika. London ima i vlastiti plan: gradonačelnik Sadiq Khan i tijelo nadležno za promet najavili su u petak da će „dijelove središnjeg Londona pretvoriti u jednu od najvećih zona bez automobila“ u bilo kojem glavnom gradu na svijetu.

London se tako priključuje sve većem broju velikih europskih gradova koji su krizu izazvanu epidemijom koronavirusa – koja je, zbog preporučene socijalne distance, sasvim izmijenila uvjete za vožnju u javnom prijevozu – odlučili iskoristiti za ozbiljne promjene u gradskom prometu.

Prednost biciklistima i pješacima

Gradske vlasti u Milanu još su u travnju najavile plan pretvaranja 35 kilometara gradskih ulica u nove biciklističke i pješačke zone u narednim mjesecima. Milano je središte Lombardije, koronavirusom najteže pogođene talijanske regije, a na ovaj način žele pomoći stanovnicima i nakon što restrikcije budu olabavljene.

Približno u isto vrijeme portal Politico.eu izvijestio je o planovima Bruxellesa da, dok traje epidemija, gradski centar učini pogodnijim za pješake i bicikliste. Od početka svibnja, pisao je Politico, belgijski glavni grad dat će prednost u središtu grada onima koji hodaju ili bicikliraju, a automobilima ograničiti brzinu vožnje na 20 kilometara na sat.

Od Berlina do Dublina

Francuska ministrica Elisabeth Borne najavila je, pak, krajem travnja plan „težak“ 20 milijuna eura kojim je vlada nastojala potaknuti veće korištenje bicikala i maknuti automobile s cesta. Prema izvješću Reutersa, taj je novac namijenjen za stvaranje privremenih parkirališta za bicikliste, financiranje biciklističke obuke, dok su vlasnici bicikala mogli dobiti i 50 eura za sufinanciranje popravka.

Od početka epidemije, mediji su i iz drugih dijelova Europa izvještavali o raznim inicijativama, s ciljem da se potakne bicikliranje i pješačenje. Primjerice, u Budimpešti su stvarali privremene nove biciklističke staze na ključnim gradskim ulicama. Na sličan potez odlučili su se i u Berlinu. I u Dublinu su lokalne vlasti poduzele korake kako bi dale prednost biciklistima i pješacima.

Što poduzima Grad Zagreb?

U Gradu Zagrebu, čini se, planova koji bi se mogli usporediti s onima iz velikih europskih centara zasad nemaju. Pitali smo ih planiraju li, potaknuti epidemijom koronavirusa, širenje prostora namijenjenih biciklistima i pješacima te u kojem roku. U vrlo detaljnom odgovoru, iz Grada su nam uglavnom nabrojili što je sve u zadnja dva desetljeća napravljeno. Primjerice, da je od 2001. godine, kada je u Zagrebu bilo, kažu, 30 kilometara biciklističkih staza, do danas izgrađen još 277,1 kilometar staza za bicikliste.

„S biciklističkim stazama sportsko rekreativnog karaktera na zagrebačkoj Medvednici (144,44 kilometra), ukupna duljina biciklističkih staza na području Grada Zagreba iznosi 421,5 kilometara, što je u odnosu na 2001. godinu povećanje od 1405 posto”, pohvalili su se iz Grada. Nabrojali su i koliko su biciklističkih površina dosad uskladili s pravilnikom te gdje će se sve biciklističke staze usklađivati. “Neki radovi su već u tijeku, a najviše ovise o povoljnim vremenskim uvjetima”, ističu u odgovoru.

Nabrajaju poznate projekte

Najavljuju, nadalje, uređenje biciklističkog prometa u Gradskoj četvrti Donji grad te kažu da su u tijeku radovi na uspostavi biciklističke infrastrukture na području Zapruđa. Podsjećaju i na „dva kapitalna infrastrukturna projekta“, biciklističku prometnicu Greenway, koju će sufinancirati Europska unija, te biciklističku magistralu – Zagreb Istok.

„Napominjemo i to da je, prema našim podacima, broj građana koji koriste bicikl za svakodnevno kretanje gradom u porastu, što potkrepljuju i podaci Bike totema (brojač prolazaka biciklom na Trgu Stjepana Radića), a s obzirom na pandemiju korona virusa, vjerujemo da će ta brojka biti još i veća, stoga kontinuirano radimo na implementaciji biciklističke infrastrukture”, poručuju iz Grada Zagreba.

Projekti koje nabrajaju, međutim, nisu novi: primjerice, o biciklističkoj magistrali piše se od 2016. godine. Za provedbu elaborata za uređenje biciklističkog prometa u Donjem gradu rješenje je izdano krajem 2019. godine, dakle, također prije aktualne krize.

Gradska oporba u akciji

Gradska oporba ne smatra da je to što se trenutno radi u gradu dovoljno. Stoga je, kako doznajemo, upravo u tijeku inicijativa da se gradski promet dodatno prilagodi pješacima i biciklistima, po uzoru na druge europske gradove. To nam je potvrdio Svibor Jančić, gradski zastupnik iz stanke “Za grad”. Inicijativa, prema njegovim riječima, kreće od nižih gradskih razina, mjesnih odbora i gradskih četvrti. Plan je da se u gradu predlože i odrede posebne zone u kojima bi brzina vožnje bila značajno ograničena, a u nekima bi prednost imali pješaci i biciklisti.

Riječ je o “nepolitičkoj temi”, smatra Jančić, oko koje se različite političke stranke mogu složiti, pa se zato nadaju da će najprije dobiti podršku mjesnih odbora i gradskih četvrti, a da će onda, početkom lipnja, ta tema doći i na red Gradske skupštine.

Inicijativa Sindikata biciklista

I Sindikat biciklista je, kažu nam, slao dopise Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Nacionalnom stožeru za civilnu zaštitu, predlažući privremenu prenamjenu prometnih površina kako bi se u gradovima, ne samo Zagrebu, olakšalo bicikliranje i pješačenje. Neki od njihovih prijedloga su uspostava privremenih biciklističkih traka na kolnicima s više traka, po uzoru na Budimpeštu i Berlin; stvaranje zona smirenog prometa gdje je znatno smanjen promet automobilima; ili, pak, privremeno smanjenje brzine u stambenim ulicama.

“Htjeli smo da se i hrvatski gradovi ugledaju na europske i svjetske gradove”, ističu u Sindikatu biciklista, podsjećajući da je neko vrijeme, zbog epidemije koronavirusa, javni prijevoz bio obustavljen. Sada bi ga se – prilagodbama koje su, uvjereni su, “brze i jeftine” – moglo rasteretiti. Odgovor iz HZJZ-a i Stožera, napominju u Sindikatu biciklista, zasad nisu dobili.