Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Evo što način na koji jedete govori o vašoj osobnosti (i govori puno)

Pojedinci koji jedu sporo, osim u hrani, vole uživati i u ostalim aspektima života

ZADNJA IZMJENA: lis 9, 2015
Foto: WFIU Public Radio/Flickr

Poznata nam je izreka da smo ono što jedemo, ali možda bismo se trebali početi voditi izrekom da način na koji jedemo govori puno više o nama nego što smo ustvari svjesni.

Prošli je tjedan na internet stranici littlethings.com objavljena neznanstvena studija koja je proučavala načine na koje ljudi jedu te je iz toga izvukla podatke o njihovim osobnostima. U istraživanju su proučavali ljude koji jedu sporo, brzo, one koji su avanturisti kada je o hrani riječ te one koji su nešto između ova tri načina. I iza svega toga stoji psihološka baza koja potvrđuje da bi ove analize ustvari mogle biti poprilično točne.

Juliet Boghossian, ekspertica za hranu iz Los Angelesa i osnivačica tvrtke koja se bavi istraživanjima navika vezanih uz hranu, Food-ology, tvrdi kako iz nečijih navika jedenja sasvim sigurno možemo izvuči pouzdane podatke o njihovoj osobnosti.

“Navike vezane uz hranu mogu nam, ustvari, izvuči dosta aspekata nečije ličnosti i ponašanja”, izjavila je Boghossian za Huffington Post. “Ono što valja promatrati jesu uobičajene i svakodnevne navike jedenja te određene posebnosti i rituali pojedinca.”

Također, psihologinja Julia Hormes sa Sveučilišta Albany u New Yorku tvrdi kako postoji veza između nečijih hranidbenih navika i njihove osobnosti, a ovo su neke od ličnosti koje se povezuju s nečijim stilom jedenja uz objašnjenja što one govore o nama.

Osobe koje jedu sporo

Ove osobe uživaju u hrani i vole svoj obrok pojesti polako i u miru
Ove osobe uživaju u hrani i vole svoj obrok pojesti polako i u miru Jukka-Pekka Korpi-Vartiainen/Flickr

Ovaj tip ljudi vjerojatno je svima jako dobro poznat. Kad svi već završe sa svojim obrokom, uvijek se nađe jedan pojedinac koji još uvijek ima gotovo pun tanjur hrane i čini se kako neće tako skoro završiti. Takve su osobe, tvrdi Boghossian, one koje vole sve imati pod kontrolom te također znaju kako uživati u životu. Uz to, takvi su pojedinci u većini slučajeva poprilično samouvjereni.

S druge strane, kada pojedine osobe jedu sporije od ostalih, to može biti i zbog toga što imaju manjak energije ili su jednostavno loše raspoložene. “Poznato je kako naše raspoloženje zaista može utjecati na naše navike jedenja”, tvrdi psihologinja Hormes. Također dodaje kako ovakva navika sporijeg jedenja zapravo može donijeti dosta koristi zdravlju pojedinaca.
“Pokazalo se da sporijim jedenjem možemo podići razinu energije te se osjećati zadovoljnijima – općenito, ali i samim obrokom”, tvrdi Hormes.

Osobe koje jedu brzo

6046124524_b2e32e2afc_z
Nekim je pojedincima jedenje ustvari natjecanje u brzini WFIU Public Radio/Flickr

Kada jedete s ovakvim pojedincima, jedenje vam može izgledati otprilike kao natjecanje u brzini. I ponekad se stvarno čini kako se ovakve osobe trude da što prije sliste sve što im se nalazi na tanjuru.

Takve su osobe, pak, često vrlo ambiciozne, otvorene za nova iskustva te snažno orijentirane na vlastite životne ciljeve, ali su često i užasno nestrpljive, tvrdi Boghassian. “Brzina kojom jedete često je jednaka brzini kojom živite i uživate u svom životu”, dodaje.

No, također, dosta je važno da se obroci ipak ne jedu baš prevelikom brzinom, zbog toga što takav način jedenja može biti štetan za zdravlje, a često uzrokuje i nepotrebno debljanje.

Avanturisti

Ovakvi pojedinci vole isprobavati nove i neobične stvari
Ovakvi pojedinci vole isprobavati nove i neobične stvari yoshiharu takano/Flickr

Ovakvi su pojedinci neprestano u potrazi za novim i uzbudljivim gastronomskim avanturama. Bilo da je riječ o hrani ili nekom drugom aspektu života, ovakve osobe željne su uzbuđenja i potrebni su im razni rizici kako bi im život bio zanimljiviji.

“Vaš jedinstveni pristup životu nešto je što nikad ne biste trebali mijenjati, ali morate voditi računa da ne tjerate ostale da budu avanturistički nastrojeni poput vas. Jer ipak, nije baš svatko spreman biti istraživač kakav ste vi”, tvrdi Phil Mutz, jedan od autora onog istraživanja sa stranice Little Things. Ako je netko avanturist po pitanju hrane, to ustvari pokazuje da je “spreman probati stvari izvan vlastite sigurne zone”, tvrdi Boghassian.

Izbirljivi pojedinci

Ako kao djeca nisu voljeli određenu namirnicu, često je odbijaju jesti i ostatak života
Ako kao djeca nisu voljeli određenu namirnicu, često je odbijaju jesti i ostatak života sakuteiki1/Flickr

Ovakve osobe često cijeli život odbijaju hranu koju nisu voljeli jesti kao mali i vrlo rijetko su spremni isprobati neke nove stvari ili se upustiti u gastronomske avanture. Također, postoji vrlo velika šansa da su ovakvi pojedinci dosta neurotični i općenito, nevezano uz hranu.

“Istraživanja vezana uz neofobiju – strah od isprobavanja nove i drugačije hrane, pokazuju da ona može biti povezana s određenim osobinama ličnosti, kao što su anksioznost i neurotičnost”, tvrdi Hormes. “Osobe koje pate od iste, često s velikim gnušanjem odbijaju njima nepoznatu hranu.”

Temeljiti pojedinci

Ovi pojedinci svaku namirnicu moraju pojesti zasebno
Ovi pojedinci svaku namirnicu moraju pojesti zasebno Caspar Diederik/Flickr

Ovakvi su pojedinci ustvari najneobičniji, a svakom svom obroku pristupaju metodološki – odnosno, oni svaku namirnicu moraju pojesti zasebno. Oni su obično veoma orijentirani na detalje i svaku stvar u životu vole dosta temeljito proučiti i, iako ih mnogi ne razumiju, duboko u sebi ovakvi su pojedinci uvjereni da za njihovu ludost postoji savršeno logična metoda te su obično vrlo oprezni, tvrdi Mutz.

“Kod ovakvog načina dolazi do mogućnosti razlikovanja onih pojedinaca koji su izuzetno orijentirani na svaki svoj zadatak i onih koji često pribjegavaju multitaskingu. Također, ovdje se ističu one osobe koje su izuzetno disciplinirane i dosta tvrdoglave kada je riječ o tome da svoj zadatak obave temeljito, prije nego se prebace na bilo koji drugi”, tvrdi Boghassian.

Vlatka Ernečić
Telegram autor
515 članaka Više o autoru
Više s weba