Fizičar s Ruđera ima novi super post na fejsu; ovaj je put objasnio zašto nam je hladno kad ulazimo u more

Sigurno ste se nekad zapitali zašto nam je, bez obzira koliko visoka bila temperatura, uvijek nekako hladno kada ulazimo u more, barem onih prvih par sekundi. Tim pitanjem pozabavio se fizičar s Institut Ruđer Bošković Saša Ceci koji je u posljednje vrijeme objavio nekoliko ekstenzivnih statusa u kojima na zabavan i svima razumljiv način objašnjava neke stvari koje nas sve zanimaju. Prošlog smo tjedna tako prenijeli njegov status u kojem je objasnio zašto se znojimo, a još ranije i onaj u kojemu plastično objašnjava kada i koliko se smijemo sunčati.

Ceci ovaj put, u objavi koju je nazvao “More je super” piše o tome kako naš mozak percipira temperaturu. Naše tijelo zapravo ne osjeća stvarnu temperaturu nego samo je li okoliš topliji ili hladniji. Obzirom da se mi počnemo tresti kada nam temperatura tijela padne na 35 stupnjeva, nije ni čudo da kada ulazimo u more, koje je najčešće i do desetak stupnjeva niže od toga, osjećamo hladnoću.

Zašto nam je uvijek hladno kad ulazimo u more?

“Evo što se zapravo događa. U kontaktu s hladnom morskom vodom naše tijelo počinje gubiti toplinu. Živci u koži to osjete i brzo o tome izvješćuju mozak. On tada pokreće izlučivanje hormona koji potiču stezanje krvnih žila u ohlađenoj koži. Na taj način se jako smanjuje protok krvi kroz njih”, objašnjava Ceci.

Navodi i kako je takvo sužavanje krvnih žila zapravo razlog zašto nam se tijekom velikih vrućina teško rashladiti hladnim tušem. Iako se koža brzo ohladi, toplina koja se cijelo vrijeme stvara u našem tijelu ostaje unutra i zapravo se ukupno još više zagrijavamo. I zato je bolje otuširati se mlakom vodom, čija je temperatura negdje oko 33 stupnja Celzijusa.

Kako pomoću cvrčka odrediti temperaturu zraka?

Ceci objašnjava i kako pomoću glasanja cvrčaka možemo izmjeriti temperaturu zraka. Naime intenzitet njihovog crvrčanja ovisi o temperaturu. “Ako imate sat koji pokazuje sekunde, temperaturu možete sasvim pristojno procijeniti prema broju cvrčkovih cvrčanja (cvrkuta, čega li?). Izbrojite koliko ih je bilo tijekom osam sekundi i dodate broj pet.”

Iako zvuči dosta neobično, objašnjenje je zapravo dosta jednostavno. Za razliku od nas, navodi fizičar, cvrčci su hladnokrvna bića pa brzina kojom će raditi njihov metabolizam ovisi o vanjskoj temperaturi. Drugim riječima što je viša temperatura, sve što rade je brže, pa tako i cvrčanje.

Zašto imamo osjećaj da su neki materijali hladniji?

Vjerojatno ste već dosad primijetili i da recimo metalni pribor za jelo na dodir djeluje hladniji od drva ili plastike iako zapravo imaju istu temperaturu. Ceci objašnjava i to.

“Sjetimo se samo da je temperatura broj koji opisuje neko prosječno mrdanje atoma u tvarima. Što se brže drmusaju, viša je i temperatura. U tvarima u kojima su atomi jako nagurani jedni na druge, to drmusanje se lako i brzo prenosi. Te tvari su često teže od onih u kojima atomi nisu toliko nagruvani. Vrlo pojednostavljeno možemo reći da čvršći i gušći materijali obično bolje provode toplinu.

Tako željezo bolje vodi toplinu od kamena, kamen od drveta i plastike, a drvo i plastika – od zraka. Metali su jako dobri vodiči topline jer je u njima prenose slobodni elektroni, isti oni koji vode i električnu struju. To znamo jer kad god usporedimo dva metala, onaj koji bolje provodi struju, bolje provodi i toplinu,” piše.

Svi ćemo radije leći na ručnik nego na kamen

Tako recimo, kada dotaknemo hladni metalni predmet, atomi u metalu primaju toplinu naše kože i tako je ohlade. Toplina se zbog velike vodljivosti metala rasporedi po cijelom metalu i tako imamo osjećaj da je i dalje hladan. S druge strane, atomi u plastici sporo prenose toplinu pa nam plastika uvijek djeluje toplije jer smo je mi zagrijali.

“Iz istih tih razloga nam je ljeti ugodnije sjesti na vruću drvenu, nego na vruću kamenu klupu. Kamen dobro vodi toplinu i nikako da nas prestane peći, dok je drvo loš vodič, kao i plastika ili razne tkanine, pa nam nakon kratkog peckanja postane ugodno”, piše Ceci i dodaje da upravo radi toga svi radije na plaži legnemo na plastičnu ležaljku ili ručnik nego na goli vrući kamen.