Genetičar s Harvarda proučavao je starenje 13 godina. Sad tvrdi da zna kako preokrenuti taj proces

Poslije 13 godina proučavanja, dr. David Sinclair i njegove kolege konačno imaju odgovor na pitanje što pokreće starenje, piše Time. U studiji, objavljenoj 12. siječnja u časopisu Cell, Sinclair, profesor genetike s Harvarda, opisuje revolucionarni sat starenja koji može ubrzati ili preokrenuti starenje stanica.

Znanstvenici koji proučavaju starenje fokusirali su se primarno na mutacije DNK koje s vremenom mogu poremetiti normalno funkcioniranje stanice i pokrenuti proces stanične smrti. Ali tu teoriju ne podupire činjenica da stariji ljudi čije su stanice prožete mutacijama često ne stare prerano, kao ni ljudi ili životinje koji imaju veći teret mutiranih stanica.

Dr. Sinclair se fokusirao na drugi dio genoma, epigenom. Epigenetika je slična uputama na koje se krojači oslanjaju, početna tkanina je ista ali kroj određuje kakav će oblik ili funkciju imati konačni odjevni predmet. Kod stanica, epigenetske upute dovode do stanica s različitim fizičkim strukturama i funkcijama u procesu diferencijacije.

‘U osnovi starenja su informacije koje se gube u stanicama’

U navedenoj studiji, znanstvenici kažu da kod miševa mogu ubrzati starenje ali isto tako obrnuti proces i vratiti neke od bioloških znakova mladolikosti životinjama. Baš reverzibilnost predstavlja snažan argument da glavni pokretači starenja nisu mutacije DNK, već pogreške u epigenetskim uputama. “U osnovi starenja su informacije koje se gube u stanicama, a ne samo nakupljanje oštećenja”, kaže dr. Sinclair.

“Kad bi uzrok starenja bio taj što je stanica postala puna mutacija, promjena procesa starenja ne bi bila moguća”, objašnjava. Tim je na miševima razvio način ponovnog pokretanja stanica, brišući pokvarene signale koje stanice upućuju na put starenja.

Nakon što su oponašali učinke starenja na mladim miševima koji su ostarjeli za nekoliko tjedana, dali su im gensku terapiju koja je uključivala tri gena da bi dali upute stanicama da se reprogramiraju. Korištenje tri od četiri gena koji su otkriveni 2006. godine, vratilo je sat unatrag za oko 57 posto, dovoljno da miševi opet postanu mladi. “Još nismo našli stanice koje ne možemo učiniti starima pa vratiti natrag”, kazao je. Za sada je počelo testiranje na primatima, sljedeći korak je testiranje sustava na ljudima.

‘Ne razumijemo kako pomlađivanje uistinu funkcionira’

Dr. Sinclair je 2020. godine izvijestio da je proces kod miševa vratio vid starijim životinjama, a trenutni rezultati pokazuju da se sustav može primijeniti na cijelu životinju, ne samo na jedno tkivo ili organ. On predviđa da će očne bolesti biti prvo stanje koje će se moći tretirati jer se genska terapija može ubrizgati izravno u područje oko očiju.

Procese starenja smatramo nepovratnim, a ovo je novi način razmišljanja u medicini što bi moglo značiti da se mnoštvo bolesti, uključujući kronična stanja poput bolesti srca, pa čak i Alzheimera mogu liječiti velikim dijelom preokretom procesa starenja koji do njih dovodi, prenosi Time.

Ova je studija prvi korak u redefiniranju što znači starenje, a dr. Sinclair prvi priznaje da postavlja više pitanja nego što daje odgovora. “Ne razumijemo kako pomlađivanje uistinu funkcionira ali znamo da djeluje. Možemo ga koristiti za pomlađivanje dijelova tijela i nadamo se revolucionarnim lijekovima”, zaključio je.