Genijalci koji spašavaju dinarsku populaciju risova imaju divnu vijest. U divljinu su upravo pustili Emila
Ris Emil je nakon dvomjesečne karantene postao novi stanovnik Parka prirode Velebit
Međunarodni tim stručnjaka okupljen u projekt LIFE Lynx, pod sufinanciranjem Europske komisije pustilo je novog risa, imena Emil, na područje Velebita. U posljednje tri godine u Sloveniju i Hrvatsku je naseljeno ukupno 13 risova iz Slovačke i Rumunjske, a već su zabilježeni i prvi potomci naseljenih mužjaka i lokalnih ženki čime se zaustavlja parenje u srodstvu.
“Emil je treći ris kojeg ispuštamo na području Velebita. Prošle godine smo u Nacionalnom parku Paklenica ispustili Alojzija, koji je uspostavio teren na području općine Sveti Rok, te risa Pina, čija sudbina nam nažalost nije poznata. Na temelju podataka s fotozamki procjenjujemo da na Velebitu ima oko 40 odraslih risova, pa se nadamo da Emil neće imati problema s pronalaskom partnerice”, rekla je ravnateljica Parka prirode Velebit Ana Brkljačić.
Emil na Velebit stiže zdrav
Emil, odrasli mužjak risa, uhvaćen je u slovačkim Karpatima te je proveo dva mjeseca u karanteni kako bi bili sigurni da u Hrvatsku stiže zdrav i s potrebnim protutijelima na virus bjesnoće. Iz transportne kutije ie pušten na Apatišanu, u blizini mjesta Krasno, a njegovi ispuštanje ispratio je manji broj gledatelja, u skladu s epidemiološkim mjerama. Među gledateljima posebno mjesto imali su učenici iz Osnovne škole Krasno.
“Osim risa Emila kojeg smo upravo ispratili u prostranstva Velebita, ove godine smo ispustili i pet risova u slovenske Alpe. Risovi u Alpama nisu zabilježeni od početka 20. stoljeća, te naseljavanjem tog područja nastojimo povezati našu populaciju s onima u zapadnim Alpama kako bi prekinuli izolacije tih populacija, te osigurali svjetlu budućnost risa u ovom dijelu Europe”, rekla je doc. Magda Sindičić, koordinatorica hrvatskog djela LIFE Lynx projekta s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Parenje bliskih srodnika uzrokovalo je genetskim poremećajima
Risovi su najveće europske mačke, no njihov opstanak u dinarskim planinama ugrožen je zbog parenja u srodstvu. Nakon izumiranja početkom 20. stoljeća, dinarska populacija risa ponovno je uspostavljena 1973. godine naseljavanjem šest životinja iz slovačkih Karpata u Sloveniju.
Populacija risova koji su danas prisutni u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini potomci su tih šest risova. Gotovo 50 godina razmnožavanja bliskih srodnika bez kontakta s risovima iz drugih populacija, rezultiralo je genetskim poremećajima. Jedino rješenje za opstanak bio ponovni uvoz risova iz Karpata, poput Emila.