Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Gospođa tuži Harvard, tvrdi da uporno profitira na fotografijama njezinih predaka, robova

Smatra se da su to najranije poznate fotografije američkih robova

ZADNJA IZMJENA: ožu 22, 2019
Foto: AFP

U Bostonu je u srijedu podignuta tužba protiv sveučilišta Harvard kojom se tvrdi da ugledno sveučilište profitira na fotografijama dvoje robova iz devetnaestog stoljeća, ignorirajući zahtjeve potomaka da im se slike vrate, piše Time. Tamara Lanier iz Norwicha u Connecticutu tuži Ivy League školu da joj vrati slike i plati nespecificiranu svotu novca kao odštetu za počinjenu štetu.

Glasnogovornik Harvarda, Jonathan Swain izjavio je da sveučilište još nije zaprimilo tužbu i da se o njoj još ne mogu očitovati. U središtu tužbe je serija ranih dagerotipija iz 1850. godine, snimljenih u Južnoj Karolini, a robovi sa slike su identificirani kao Renty i njegova kćer Delia. Oboje su bez košulje, snimljeni iz više kutova. Smatra se da su to najranije poznate fotografije američkih robova.

Slike je naručio švicarsko-američki biolog s Harvarda, Louis Agassiz (1807.—1873.) čije su teorije o rasnim razlikama korištene za podršku ropstva u Americi. Tužba kaže da je Agassiz naišao na Rentyja i Deliju dok je obilazio plantaže u potrazi za rasno čistim robovima rođenima u Africi. “Za Agassiza, Renty i Delia su samo primjerci za istraživanje”, tvrdi se. Bili su prisiljeni sudjelovati u ponižavajućoj vježbi, osmišljenoj da im dokaže vlastiti nehumani status.

Želi da Harvard prizna odgovornost za ponižavanje

Tužbom se napada Harvard za eksploatiranje slika na konferenciji 2017. godine, i u druge svrhe. Kažu da je Harvard kapitalizirao slike tražeći visoku licencnu naknadu da bi dopustili reproduciranje slika. Skreće se pozornost i na knjigu koju Harvard prodaje za 40 dolara sa Rentyjevim portretom na naslovnici. Uz ostale zahtjeve, tužbom se traži od Harvarda da prizna odgovornost za ponižavanje Rentyja i Delije, kao i da su bili suučesnici u održavanju i opravdavanju institucije ropstva.

Znanstvenik s Harvarda otkrio je fotografije u skladištu Harvardskog muzeja 1976. godine, ali gospođa Lanier tvrdi da Agassiz nije nikada legalno posjedovao fotografije jer nije imao pristanak osoba sa slike i nije imao pravo proslijediti ih Harvardu. Umjesto toga, kaže se u tužbi, gospođa Lanier je pravna vlasnica slika, kao najbliži Rentyjev rod. Još se dodaje da se nastavljenim posjedovanjem slika, krše prava 13. Amandmana kojim je ropstvo ukinuto.

Odvjetnik za ljudska prava nasljednice Lanier kaže da je prema njihovim izračunima Renty već 169 godina rob i pita koliko će još proći dok ga Harvard ne oslobodi. Gospođa Lanier kaže da su odrastali slušajući priče koje im je majka pričala o pra-pra-pra djedu Rentyju. Renty je sam naučio čitati i pisati, potajice je čitao Bibliju. Ona se nada da će slučaj potaknuti nacionalne rasprave o rasama i povijesti.

Harvard je ignorirao njezine zahtjeve

Slučaj je važan za testiranje moralne klime ove zemlje i snage da se suoči s dugom povijesti rasizma. Lanier priča da je 2011. godine pisala Harvardu objašnjavajući svoje veze sa slikama jer je željela o njima više naučiti i željela je znati kako će biti korištene. U novom zahtjevu 2017. godine je određenija i traži da se Harvard odrekne slika. U oba slučaja sveučilište je ignoriralo njezine zahtjeve.

Škola je fotografije koristila u nastojanju da se suprotstavi vlastitoj povezanosti s ropstvom, tvrdi tužba. Na konferenciji 2017. godine Harvard je na naslovnici programa otisnuo Rentyjev portret i projicirao ga na velikom ekranu iznad pozornice. Nasljednica Lanier, koja je tada bila u publici, kazala je da je bila zapanjena dijelom programa u kojem se opisivalo porijeklo fotografije. Navodilo se da je snimljena za Agassizovo istraživanje, on je dobio pohvale, a Renty se vratio nevidljivosti.

U tužbi se kaže da je osporavanjem tvrdnji gospođe Lanier Harvard besramno kapitalizirao namjernu štetu nanesenu rodoslovlju crnih Amerikanaca u stoljećima politike koja je razdvojila obitelji, izbrisala obiteljska imena robova, uskratila evidenciju rođenja i smrti i kriminalizirala pismenost.

Eva Benedik
Telegram autor
1536 članaka Više o autoru
Više s weba