Nekad je nužno odabrati stranu

Sad je i ona službena analiza potvrdila, većina brendova na naše tržište šalju bitno lošije proizvode

Hrvatska agencija za hranu samo kod 4 od 26 proizvoda nije pronašla razliku

FOTO: Vjekoslav Skledar

Europarlamentarka Biljana Borzan danas je predstavila rezultate laboratorijske analize koju su inženjeri Hrvatske agencije za hranu proveli nad proizvodima koji se rade za hrvatsko i njemačko tržište, a čiji bi sastav i kvaliteta trebali biti identični. No, kako su otkrile Borzan i ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković, analiza je, očekivano, pokazala kako je kod više od polovice ispitanih proizvoda utvrđena ozbiljna razlika u kvaliteti.

Istraživanje je pokazalo kako samo kod 4 od 26 ispitanih proizvoda (15 posto) nije nađena razlika niti u kvaliteti niti u cijeni. Kod 54 posto proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60 posto proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom tržištu. Do sličnih rezultata je došao i Telegram, kad smo krajem prošle godine nestručno, kao obični kupci, testirali neke od proizvoda za hrvatsko i njemačko tržište. Naše istraživanje možete pročitati ovdje.

Poražavajući rezultati analize dječje hrane

“Najveće razlike su uočene kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Primjerice Wudy hrenovke od pilećeg i purećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu su rađene od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso. Njemački proizvod je napravljen od pravog purećeg i pilećeg mesa“, objasnila je Borzan.

Borzan navodi i primjer Hipp dječje hrane-bio riža i mrkva s puretinom gdje proizvod namijenjen hrvatskom tržištu sadrži značajno manji udio povrća i veći udio riže od njemačkog proizvoda. Razlika je i u tome što proizvod na hrvatskom tržištu ne sadrži krumpir, već samo mrkvu i rižu te ima manje omega 3 masnih kiselina. Unatoč svim razlikama, proizvodi na oba tržišta stavljeni su pod istom šifrom artikla.

Prvi put analizirani i neprehrambeni proizvodi

„Posebnu težinu rezultatima za dječju hranu daje činjenica da je proizvod za hrvatsko tržište skuplji za više od 50%, te činjenica da se radi o proizvodu namijenjenom prehrani djece“, kazala je Borzan.

Ovo istraživanje je prvo u EU koje je uključilo i neprehrambene proizvode. Od pet testiranih velike razlike su nađene u kvaliteti deterdženta za rublje Ariel Vollwaschmittel. Pokazalo se da njemački proizvod koji za razliku od hrvatskog ima oznaku „compact“ ima znatno veću učinkovitost pranja pri nižoj temperaturi (40ºC), dok pri 60ºC razlika također postoji, ali je manja. Unatoč tome, deterdžent za njemačko tržište je oko 25% jeftiniji od onog na hrvatskom tržištu.

Puno veća količina ukupnog šećera od deklarirane

Značajne razlike pronađene su i kod Nutelle i Activia voćnog jogurta od jagode, a kod Haribo happy cola gumenih bombona, u njemačkom proizvodu je utvrđena znatno veća količina ukupnog šećera od deklarirane.

“I ovo istraživanje je, kao i ranija europska istraživanja, potvrdilo opravdanost stava više od 80 posto naših građana koji misle da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda. Moj posao je da EU radi za ljude, a ovi rezultati su veliki doprinos rješavanju ovog problema na razini EU. Rezultati su već poslani povjerenici Europske komisije za zaštitu potrošača Veri Jourovoj“, kaže Borzan.