Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Harvardski znanstvenici vjeruju da prevelika aktivnost mozga može smanjiti životni vijek čovjeka

Iako se dosad pokazalo da je dobro kad je mozak aktivan, izgleda da nisu sve aktivnosti korisne

ZADNJA IZMJENA: lis 18, 2019
Foto: Getty Images/iStockphoto

Ljudski mozak uvijek radi, bilijuni električnih impulsa i transmisija od neurona do neurona zbivaju se cijelo vrijeme. Iznenađujuće novo istraživanje, sa Blavatnik Institute pri Harvard Medical School, sugerira da bi tajna dugog života mogla ležati u neuronskoj aktivnosti, koja se ubrzava i usporava kako starimo.

Prevelika uzbuđenost ili previše aktivnosti mozga povezano je s kraćim životnim vijekom, utvrdila je ova studija objavljena u časopisu Nature, a prenosi Inverse. Ovo je prvi dokaz da živčani sustav utječe na dugovječnost.

“Trajanje života uvelike ovisi o mozgu”, kaže Bruce Yankner, glavni autor studije i profesor genetike s Harvarda. “Studija nas dovodi korak bliže usporavanju starenja.”

Proučavali donirane mozgove

Istraživanje je obuhvatilo stotine doniranih mozgova zdravih ljudi, čije mozgove nije dotakla demencija, umrlih u dobi između 60 i 100 godina. Mozgovi starijih ljudi, od 85 do 100 godina, imaju moćni protein REST, za razliku od ljudi umrlih u ranijim godinama života.

Istraživanje pokazuje da protein REST potiskuje gene koji su povezani s neuronskom aktivnošću. Kod životinja blokiranje ovog proteina vodi snažnijoj neuronskoj aktivnosti, a njegovo poticanje snižava neuronsku aktivnost što odlaže umiranje.

“Protein Rest i metabolizam, čini se, mogli bi raditi u tandemu kako bi spriječili raniju smrt”, kaže Yankner.

Razlika između dobre i loše aktivnosti

Znanstvenici još uvijek ne znaju koje aktivnosti pojačavaju REST, a koje vode pretjeranoj aktivnosti u mozgu.” Ovo je vrlo složeno jer se upotreba mozga za nove funkcije kao učenje novog jezika, sviranje novog instrumenta ili obavljanje aktivnosti koje do sada nismo radili smatra pozitivnima za pamćenje i održavanje mladosti mozga”, kaže Yankner.

Nije jasna crta između vježbanja mozga i prekomjernog rada mozga. Poticanje mozga da radi pomaže izgradnji novih neuronskih mreža i aktivira neuronske čimbenike rasta koji su pozitivni. Te aktivnosti nisu, vjerojatno, iste kao štetna moždana aktivnost.

Treba razjasniti ulogu proteina REST

Za sada, profesor Yankner savjetuje da činimo ono što znamo da je za mozak dobro i za što postoje jaki dokazi. Znači, i dalje mediteranska prehrana s malo zasićenih masti i rafiniranih ugljikohidrata, aerobne vježbe i briga o mentalnim zdravlju, stresu, anksioznosti i depresiji.

Yankner se nada da će buduća istraživanja razjasniti ulogu proteina REST kod ljudi, što bi moglo dovesti do novih terapija, lijekova i intervencija u način života.

Eva Benedik
Telegram autor
1617 članaka Više o autoru
OGLASI
učitavanje...
Više s weba