Nekad je nužno odabrati stranu

Hipertenzija je puno ozbiljnija bolest nego što mislite. Ovo je sve što trebate znati o tome

Povišeni tlak povećava rizik od srčanog i moždanog udara te drugih ozbiljnih stanja

FOTO: Flickr

Visoki krvni tlak je svakako ozbiljna bolest koja, tijekom vremena, oštećuje stijenke krvnih žila i time povećava rizik osobe da doživi srčani udar, moždani udar i druga ozbiljna stanja. Krvni tlak je pokazuje snagu vaše krvi prema stijenkama krvnih žila. Ako je tlak visok, veći je pritisak na krvne žile nego što bi trebao biti što može dovesti do problema.

Postoje dva tipa mjerenja tlaka. Sistolički tlak koji mjeri snagu krvi kada srce tuče i dijastolički tlak koji mjeri snagu krvi između otkucaja srca. Smatra se da osoba ima visoki tlak ako je vrijednost sistoličkog tlaka 140 mmHg ili viša većinu vremena ili ako je dijastolički tlak 90mmHg ili viši većinu vremena.

U Americi jedna trećina populacije (oko 70 milijuna ljudi) ima visoki tlak, a polovica ga drži pod kontrolom, stoji u prikupljenim podacima za 2013. godinu iz izvještaja Centra za kontrolu bolesti i prevenciju. No, usvajanje zdravih navika može pomoći prevenciji visokog tlaka odnosno hipertenziji. Da pojasnimo, hipertenzija je bolest zapadnog svijeta, tako da je potrebno učiniti sve da živimo zdravije, točnije da se hranimo zdravije, da vježbamo te da se opustimo od stresa.

Uzroci

Pušenje uzrokuje povišeni krvni tlak
Pušenje uzrokuje povišeni krvni tlak Dror Miler/Flickr

U većini slučajeva, 95 posto, liječnici ne mogu ustanoviti točan razlog visokog tlaka. To se zove esencijalna (primarna) hipertenzija. Određeni čimbenici povećavaju rizik hipertenzije, kao pretilost, ispijanje previše alkohola, previše soli u hrani, pušenje i dijabetes. Starenje isto povećava rizik hipertenzije jer krvne žile postaju krute.

Stres uveliko privremeno povisuje krvni tlak, ali zapravo nije dokazani rizični faktor hipertenzije. Ipak, postoje studije koje povezuju stres i depresiju sa hipertenzijom. Jedna studija iz 2003. godine našla je da ljudi koji su bili izloženi stresu kroz dulje vrijeme imali viši krvni tlak kroz period od 15 godina nego ljudi koji nisu bili izloženi stresu.

I određene bolesti mogu izazvati visoki tlak, a to se zove sekundarna hipertenzija. Riječ je o bolestima bubrega, preeklampsija tijekom trudnoće i poremećaj adrenalinske žlijezde.

Simptomi

Ljudi sa visokim lakom uglavnom nemaju simptome tako da pacijenti godinama ni ne znaju da imaju povišeni tlak, a upravo iz tog razloga liječnici ga nazivaju tihim ubojicom. Tek poneki ljudi zbog visokog tlaka osjećaju glavobolju.

Iako mnogi pacijenti nemaju simptome na početku, dugogodišnji visoki tlak dovodi do trošenja tijela. On može rastegnuti i oštetiti krvne žile što vodi povećanom riziku srčanih problema. Rastegnute krvne žile mogu imati slabe točke za koje je vjerojatnije da će ruptuirati, puknuti, što dovodi do hemoragičnog moždanog udara ili aneurizme. Rastezanje krvnih žila također može izazvati oštećenja i ožiljke koja su idealna mjesta na kojima se kolesterol ili krv koncentriraju.

Dijagnoza

5395328983_b2f1c2474f_o
Potrebno je sustavno mjerenje da bi se utvordilo ima li netko povišeni krvni tlak Michigan State University

Visoki krvi tlak dijagnosticira se mjerenjem tlakomjerima. Pacijenti 30 minuta prije očekivanog mjerenja moraju se suzdržati od konzumiranja kave i cigareta jer to može trenutno povisiti pritisak.

Krvni tlak može varirati ovisno o nizu faktora, uključujući doba dana pa će liječnik provjeravati vaš tlak nekoliko puta u različitim terminima prije nego što nekome dijagnosticira visok tlak, također da bi ustanovio dijagnozu potrebno je neko vrijeme sustavno ponavljati mjerenja.

Liječnici mogu mjeriti krvni tlak u obje ruke da se vidi postoje li razlike. Studija iz 2014. godine pokazala je da su ljudi koji su imali razliku sistoličnog tlaka za 10mmHg izmedju obje ruke, također su imali i 40 posto veću šansu da imaju kardiovaskularne probleme, srčani udar ili moždani udar kroz period od 13 godina. Ako ustanovi povišen krvni tlak, liječnik će predložiti pacijentu da obavi i druge testove koji su indikatori za srčane bolesti, kao što je to mjerenje kolesterola.

Tretmani i lijekovi

Zdrava prehrana iznimno je bitna
Zdrava prehrana iznimno je bitna Jeanet A/Flickr

Cilj liječenja je da krvni tlak se dovede u normalne okvire. Znači ispod 140/90mmHg., a za pacijente sa dijabetesom ispod 130/80.Promjene stila života, znači izmjena prehrane te fizička aktivnost, a možda i lijekovi, potrebni su da se obuzda krvni tlak.

Ljudima sa prehipertenzijom, očitanjem tlaka većim od 120/80, a nižim od 140/90, znači blago povišenim, dovoljna je samo promjena načina života, bez dodatne konzumacije lijekova.

No, mnogi ljudi sa visokim tlakom trebaju i lijekove i promjenu načina života. To uključuje zdravu prehranu, smanjenje soli u hrani, više voća i povrća, povećanje fizičke aktivnosti, smanjenje težine i prestanak pušenja.

Što se tiče stresa, u riješavanju može pomoći meditacija ili druge tehnike relaksiranja, kombinirane sa promjenama načina života.
Za one pacijente koji moraju piti lijekove, postoji puno vrsta lijekova te pacijenti nekad trebaju više od jednog lijeka da bi smanjili krvni tlak, obično su to dva do tri lijeka za dobru kontrolu tlaka.

Uobičajeni tipovi lijekova za regulaciju krvnog tlaka

 

  • Diuretici – Odstranjuju nešto soli iz tijela što smanjuje tekućinu u krvnim žilama pa krvni tlak pada
  • Beta-blokatori – Dozvoljavaju srcu da sporije kuca, sa manje snage, što smanjuje pritisak
  • Inhibitori angiotensin konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori) – Blokiraju stvaranje hormona koji stišću krvne žile dozvoljavajući krvnim žilama da se rastvore za bolji protok krvi
  • Blokatori receptora angiotensin II – Ovi lijekovi su noviji, ali djeluju slično kao ACE i šire krvne žile
  • Blokatori kalcijskih kanala – spriječavaju kalcij da uđe u mišićne stanice u srcu i krvnim žilama, što relaksira krvne žile

Nuspojave uzimanja lijekova za visoki krvni pritisak su relativno male, a uključuju kašalj, proljev, vrtoglavicu, osjećaj umora, glavobolje , nenamjeravan gubitak težine te kožni osip. Pacijenti bi liječniku trebali prijaviti svaku nuspojavu i učestalost pojave da bi liječnici bolje prilagodili dozu i vrstu lijeka da smanje nuspojave.