Hoćemo li od jeseni živjeti po novim, strožim pravilima? Evo što dosad znamo

Zbog porasta broja novih slučajeva zaraze i približavanja jeseni, u javnosti se zadnjih dana sve više raspravlja o donošenju novih mjera radi suzbijanja epidemije. Potpuni lockdown se ne razmatra, ali je ipak prilično izvjesno da ćemo od jeseni živjeti po nešto strožim pravilima nego zadnjih mjeseci.

Detalji se još razrađuju, a ovisit će, dakako, o razvoju epidemiološke situacije. Evo što dosad znamo o mogućim novim restrikcijama i uvjetima života i rada.

Kad su maske obavezne?

Nošenje maski već sad je obavezno u zatvorenim prostorima poput trgovina, autobusa, tramvaja. No, čini se da će pravila o maskama od jeseni biti i stroža; moguće je da će se nošenje maski proširiti na nove zatvorene prostore, a nije isključena niti obaveza na otvorenom.

Među potencijalnim novim mjerama je nošenje maske na radnom mjestu, tamo gdje zaposlenici rade u zajedničkim otvorenim uredima. Što se tiče vanjskih prostora, o tome zasad nije donesen nikakav zaključak, ali stručnjaci i političari ne odbacuju sasvim mogućnost da i u Hrvatskoj budu propisane obavezne maske na ulicama, kao što je to slučaj u, primjerice, Parizu ili Bruxellesu.

Ministar zdravstva Vili Beroš smatra da bi “imalo smisla” uvesti nešto slično i u Hrvatskoj, “na onim mjestima gdje se grupira više ljudi, znači, na tramvajskim, autobusnim čekalištima, gdje su određene turističke grupe”. “Ali, pažljivo ćemo pratiti situaciju i sukladno promišljanjima donositi nove mjere, kao i do sada”, kazao je gostujući na HRT-u.

Kako raditi od kuće?

U Francuskoj su maske na radnim mjestima obavezne od 1. rujna, objavila je u utorak francuska ministrica rada Elisabeth Borne. Obveza se odnosi na zajedničke radne prostorije, a ne na, primjerice, pojedinačne urede zaposlenika. Maske moraju osigurati poslodavci.

O sličnom rješenju ovih se dana pisalo i u hrvatskim medijima, no konkretna odluka još nije donesena. Stručnjaci, pak, najavljuju da bi od jeseni trebalo razmotriti i poticanje rada od kuće, gdje god je to moguće.

Zbog sve većeg broja ljudi koji rade od kuće, što je proljetos i bila preporuka Nacionalnog stožera, iz Vlade su za Jutarnji potvrdili da će krenuti u konzultacije s poslodavcima i sindikatima oko dodatnog preciziranja pravila koja vrijede za tu vrstu rada. Poslodavci smatraju da su postojeće odredbe previše krute i zastarjele. Predstavnici sindikata, pak, podsjećaju da treba definirati minimalne radne uvjete, uključujući i sufinanciranje većih troškova interneta, struje itd. za zaposlenike koji rade od doma.

Nastava ipak u školama?

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs uvjerava da će školska godina 7. rujna početi u učionicama, a ne pred ekranima. Detalji povratka djece u škole još nisu razrađeni, radna skupina je jučer tek održala prvi sastanak. No, postoje određene naznake kako će izgledati rad u školama.

Zasad nije predviđeno da učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole nose maske. Hoće li to biti obaveza starije djece u osnovnim školama i srednjoškolaca, znat će se tek nakon 31. kolovoza. Studentima se preporuča nošenje maski.

Radna skupina razmatra i kako smanjiti kontakt među razredima pri ulasku i izlasku iz školske zgrade, na odmorima i slično. “Rješenje su i različiti termini početka nastave”, izjavila je za RTL Danas zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i koordinatorica radne skupine Ivana Pavić Šimetin.

U zagrebačkim školama pogođenim potresom, koje će raditi u dvije smjene, školski sat bit će kraći pet minuta, da se osigura vrijeme za dezinfekciju između smjena.

Priprema zdravstvenog sustava

S obzirom na povećani pritisak zbog pandemije, ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak kaže da u sustavu nedostaje čak 159 epidemiologa u cijeloj Hrvatskoj. No, bili bi zadovoljni i s manjim brojem, a rješenje koje se razmatra je da se mladi liječnici, koji trebaju odraditi šest mjeseci pod nadzorom, usmjere u epidemiologiju. O tome su zadnjih dana govorili i Capak i ministar Beroš.

Ministar je najavio i na koji će se način provoditi testiranje zdravstvenih radnika nakon povratka s godišnjih odmora, da bi se spriječilo da virus uđe u zdravstveni sustav. Neće biti testiranja svih liječnika i drugog medicinskog osoblja, nego će se, temeljem razgovora i analize, za svakoga odrediti ima li potrebe da bude testiran.

Oko posjeta bolnicama i mogućnosti da roditelj bude s bolesnim djetetom i duže od 15 minuta, zasad nema bitnih promjena. To je ograničenje izazvalo prilično veliki revolt roditelja, koji su se zbog toga i organizirali u građansku incijativu.

Putovanja uz ograničenja

Zbog porasta broja slučajeva, sve veći broj zemalja u okruženju Hrvatsku smatra destinacijom povećanog rizika pa zbog toga uvode strože mjere za ulazak putnika iz Hrvatske, bilo da je riječ o preporučenoj dvotjednoj izolaciji ili, pak, o obaveznom testiranju, odnosno predočavanju negativnog testa.

Unatoč dosta optimističnim najavama hrvatskih političara da bi se države mogle predomisliti, koliko će dugo te restrikcije ostati na snazi ovisit će, prije svega, o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj. To znači da bismo vrlo lako i tijekom jeseni mogli imati ograničenja za putovanja u zemlje u širem susjedstvu, ali i u neka druga europska odredišta.

Mada je ljeto tek pri kraju, već se počelo pričati i o odlascima na skijanje, u popularna skijališta u, primjerice, Austriji ili Sloveniji. Hrvatska, po tvrdnjama Vladinih dužnosnika, neće tim državama uzvraćati istim protumjerama, no naravno da bi, ako se negdje pojave žarišta – kao što je u proljeće bio slučaj u nekim austrijskim skijalištima – i hrvatske vlasti morale posegnuti za restrikcijama.