Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hong Kong se danas bori s jednom od najvećih kriza u svojoj povijesti; ovo je priča o tome kako je nastao

Hong Kong su praktički stvorile izbjeglice

ZADNJA IZMJENA: pro 5, 2019
Foto: Wikimedia

Hong Kong se sa svojih 7,5 milijuna stanovnika prostire se na 1004 kvadratnih kilometara i jedno je od najnapučenijih mjesta na svijetu. A 1945. godine, nakon četiri godine japanske okupacije, tamo je živjelo tek 600 tisuća ljudi. Što se dogodilo?

Odgovor je da je Drugi svjetski rat depopulirao Hong Kong. Ova kolonija britanske krune, napadnuta je 8.12.1941., istog dana kad i Pearl Harbour. Kao rezultat dobrovoljnog bijega ili prisilnog protjerivanja od strane japanskih okupatora, milijun Kineza je otišlo na kopno, piše povjesničar Chi-Kwan Mark o ovome razdoblju. Hong Kong je ime otoka i čitavog administrativnog područja grada kojeg je jedan dio na kopnu.

Nakon rata mnogi od tih ljudi su se vratili kući. Međutim, stiglo je i na tisuće izbjeglica iz građanskog rata između komunista i nacionalista koji su prešli u Hong Kong. Kada je 1949. proglašena Narodna republika Kina, Hong Kong je imao 2,5 milijuna stanovnika, a trećina su bile izbjeglice, apsorbirani i integrirani u koloniju britanske krune.

Počeli su utjecati na financije

Ovo je priča koja se ne može odvojiti od međunarodne situacije. Umiješani su bili Britanci, Narodna republika Kina, nacionalisti izbjegli u Tajvan nakon poraza na kopnu, SAD i UN. “Moć hladnog rata vidjela je izbjeglice u kontekstu svojih vanjskopolitičkih ciljeva i rivalstava. Izbjeglice, politički imigranti su izrazi koji su se koristili za raseljene ljude u Hong Kongu, a ako god ih zvali, bilo ih je puno. Britanske vlasti su to nazivale problemom ljudi. Jednostavno rečeno, problem viška stanovništva imao je posljedice na financije, stanovanje, medicinske usluge, socijalnu skrb, industriju, trgovinu pa čak i političke odnose i zakone.”

Nemiri 1956. godine između komunističkih i nacionalističkih frakcija ostavili su 50 mrtvih. To je bio još jedan poticaj za integraciju izbjeglica u socijalno i kulturno tkivo Hong Konga. Mark piše da je postalo jasno da izbjeglice stižu i da je njihovo potpuno integriranje u zajednicu jedino rješenje. Svjetska godina izbjeglica 1959.-1960. pružila je povod je za britansko i američko financiranje. Međutim pravi pokretač bila je ekonomija. Izvozno orijentirana radno intenzivna industrijska ekonomija kolonije počela je svoj uzlet. Brza industrijalizacija bila je ključno rješenje problema ljudi.

Današnji Hong Kong

Nova gospodarska naselja, škole, društveni centri, medicinske ustanove i druge socijalne usluge izgrađene su kako je ekonomija jačala. Porezi trgovine financirali su apsorpciju izbjeglica. Danas je Hong Kong kao glavni grad međunarodnih financija i kulture, globalni grad. Zbog toga je u sukobu sa svojim puno većim susjedom. Nakon što je prestao biti britanska kolonija, 1997. godine, Hong Kong je postao dio Kine, kao posebna administrativna regija, vlastite valute, vlade i ekonomskog sustava. Ali odnos grada prema susjednoj autoritarnoj državi je bremenit.

Demonstracije zbog smanjenja demokracije već mjesecima potresaju Hong Kong. Virtualna himna zajednice postala je pjesma Slava Hong Kongu i sugerira da stanovništvo Hong Konga dijeli jedinstveni osjećaj za povijest i mjesto. Njihova povijesna situacija podsjeća na latinsku frazu, e pluribus unum, mnogi čine jednoga.

Eva Benedik
Telegram autor
1699 članaka Više o autoru
Više s weba