Hrvatska je dobila upute dva tjedna prije početka škole. Evo kako su to riješile druge, uređenije EU zemlje

Danas su, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, ministar Radovan Fuchs i zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin predstavili prve upute kojima se, dva tjedna uoči početka nastavne godine 7. rujna, definira povratak učenika u školske klupe i održavanje nastave u uvjetima pandemije. Otprije je poznato da se Ministarstvo zalaže da škola u cijeloj Hrvatskoj počne 7. rujna, a od danas su poznati i epidemiološki protokoli u školama.

Ukratko, nema miješanja razreda, nužno je održavati fizičku distancu u razredu, a ako ona nije moguća, valja nositi zaštitne maske u učionicama. U susjednim zemljama, odnosno u zemljama čije planove otvaranja škola skeniraju i hrvatske obrazovne vlasti, scenariji su više-manje poznati. Provjerili smo kako će se nastava održavati u Italiji, Austriji, Sloveniji, Njemačkoj i Francuskoj; nakon što su obznanjene hrvatske upute, moguće ih je uspoređivati s onima u drugim zemljama.

1. Manji razredi u Italiji, ali fali ljudi

Nakon što su šest mjeseci bile zatvorene, talijanske će škole krenuti s nastavom uživo 14. rujna. Kako javlja Politico, školsko će osoblje u talijanskim školama morati nositi zaštitne maske, a u zadnjem tjednu kolovoza Vlada će odlučiti hoće li istu mjeru morati poštovati i djeca starija od šest godina. Predviđeno je i da razredna odjeljenja budu manja kako bi se mogla osigurati fizička distanca među učenicima, no prema udruženju školskih ravnatelja, u Italiji i dalje nedostaje čak 20.000 učionica za ukupno 400.000 učenika.

Interesantno, lokalne su vlasti zadužene da pronađu dodatne prostore pa neki pribjegavaju “kreativnim rješenjima poput korištenja bed and breakfast kapaciteta kao improviziranih učionica”, ističe Politico. Za manje učeničke skupine bit će nužan i veći broj nastavnika pa bi, kako je izvijestio Faktograf, za implementiranje zaštitnih mjera trebalo biti izdvojeno najmanje milijardu eura, a u ta bi sredstva trebalo biti uključeno i zapošljavanje dodatnih 50.000 nastavnika kako bi se nastava nesmetano odvijala u manjim skupinama.

Osim toga, u sklopu mjera koje definiraju početak nastave za starije učenike i studente, u Italiji je od sredine kolovoza zabranjen rad noćnih klubova i uvedeno obavezno testiranje na povratku iz Španjolske, Grčke, Malte i Hrvatske, popisao je Faktograf.

2. Austrijski semafor

Nastava u Austriji počinje između 7. i 14. rujna, ovisno o kojoj se saveznoj pokrajini radi. Tamošnje ministarstvo obrazovanja kreiralo je četverobojni “semafor”, od zelene preko žute i narančaste, do crvene, koji definira kako se postavljati prema nastavi s obzirom na epidemiološku situaciju. Tako se, primjerice, u zelenoj (i najboljoj) situaciji nužno pridržavati uvriježenih higijenskih mjera poput pranja ruku, držanja razmaka i nošenja maske prilikom ulaska i izlaska iz škole, a ne bi trebalo biti ni miješanja učenika iz različitih razreda.

Semafor mijenja boju u žutu kada poraste broj zaraženih koronavirusom; u toj je situaciji moguća virtualna nastava u pojedinim školama, a maske bi se trebale nositi i izvan učionica. Narančasti scenarij nastavu za starije učenike prebacuje u mješoviti model u kojemu se kombinira nastava na daljinu i školska nastava, a u crvenom scenariju nastava se u uglavnom prebacuje na daljinu. Austrijske obrazovne vlasti ističu kako svakako žele izbjeći totalni lockdown, ali i da će privremenog zatvaranja pojedinih škola zasigurno biti zbog proboja virusa.

Kako je izvijestio Index prošloga tjedna, svaka će se tri tjedna u austrijskim školama testirati reprezentativna skupina od 15.000 učenika i 1200 prosvjetnih radnika kako bi se detektiralo asimptomatske nositelje virusa i spriječilo širenje zaraze u školama. U školama će se test na koronu provoditi grgljanjem; ta je metoda manjoj djeci daleko lagodnija od uzimanja uzoraka štapićem.

3. Četiri slovenska modela

Slovenci će u školske klupe u utorak 1. rujna, kako je prije nekoliko dana najavila ministrica obrazovanja Simona Kustec. Škola će početi po tzv. B modelu prema kojemu svi učenici idu u školu uz pridržavanje epidemioloških uputa i mjera. Poput austrijskog semafora, i Slovenci imaju četiri modela; osim B varijante, A varijanta predstavlja posve normalne uvjete kakve pamtimo iz predpandemijskog vremena, C varijanta predviđa da učenici nižih razreda idu u školu, a stariji svoje obaveze ispunjavaju u nastavi na daljinu, dok aktivacija D modela sve učenike šalje na nastavu od kuće.

U B modelu prostori škole redovito se čiste i dezinficiraju, utvrđeni su protokoli ako učenik počne pokazivati simptome zaraze, a na ručak se u školi odlazi u točno određeno vrijeme kako bi se izbjeglo veće grupiranje. Nema druženja niti miješanja s učenicima susjednih razreda; među njima je propisan razmak između 1,5 do 2 metra. U učionici u kojoj su učenici istoga razreda, masku pak nije nužno nositi.

4. Različita pravila za maske u Njemačkoj

Škole se u Njemačkoj otvaraju od 3. kolovoza, kada su praznici završili u saveznoj državi Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji; krajem istoga tjedna, 1000 učenika iz dviju škola poslano je kućama zbog proboja koronavirusa. Škole su, međutim, u narednim tjednima otvorene i u Berlinu, Schleswig-Holsteinu, Brandenburgu, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Svaka savezna država kreira vlastita pravila za škole, no Leopoldina – njemačka akademija prirodnih znanosti – izradila je univerzalne preporuke, izvještava Politico.

Tako se 15-godišnjim i starijim učenicima preporučuje nošenje maski, manje kontaktne grupe i uzastopna testiranja. Što se tiče zaštitnih maski na razini saveznih država, Sjeverna Rajna-Vestfalija jedina je koja propisuje njihovo nošenje u učionicama; Schleswig-Holstein ih tek preporučuje, a učenici u Brandenburgu i Berlinu moraju ih nositi izvan učionice. Njemačke preporuke i mjere za škole nailaze na kritike; učitelji smatraju da su počesto nedostatne ili čak kontradiktorne, pogotovo što se tiče nošenja maski.

5. Sindikati kritiziraju francusku Vladu

Poput slovenskih, i francuski će učenici u klupe 1. rujna, osim u područjima oko Pariza i Marseillea koji su proglašeni kao zone “aktivne cirkulacije virusa” i gdje će škole potencijalno ostati zatvorene. Politico navodi da francusko ministarstvo obrazovanja ne propisuje fizičku distancu tamo gdje ona nije moguća, bilo u unutarnjim ili vanjskim prostorima, no učitelji i učenici stariji od 11 godina morat će nositi maske i vani i unutra ako distanca od jednoga metra ne može biti garantirana. Školskim radnicima zaštitne će maske morati nabavljati njihove škole.

Istovremeno, francuska je vlada na udaru kritika prosvjetnih sindikata zbog, piše Politico, “kaosa i kreiranja degradirajućih uvjeta rada”. Kritiziraju i planove za nastavu na daljinu, tvrdeći da su nepotpuni. Povratak u škole u većini se europskih zemalja odvija u trenucima kada broj oboljelih od Covid-19 opet značajno raste, što je dodatno otežavajući faktor u promišljanju i kreiranju uputa za povratak učenika u školske klupe.