Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hrvatski znanstvenici objavili su veliku studiju o društvenim mrežama. Dugo nismo čitali nešto tako banalno

Nedavni rad Hrvatskih studija obiluje dubioznim metodama i urnebesnim zaključcima

ZADNJA IZMJENA: tra. 30, 2018

Facebook ima jako veliku ulogu u ljubavnim vezama mladih, potiče i olakšava nadzor nad partnerima te vodi pojačanoj ljubomori i nepovjerenju što može dovesti i do prekida veze, pokazalo je istraživanje Uloga Facebooka u sentimentalnim odnosima mladih”. Tim riječima počinje današnji Hinin članak o istraživanju Hrvatskih studija o društvenim mrežama, naslovljen još dramatičnije – Istraživanje: Facebook vodi pojačanoj ljubomori i nepovjerenju u vezi.

Uz još dramatičnije naslove stvar su jutros prenijeli gotovo svi hrvatski portali – “veliko istraživanje otkrilo”; “evo što će vam se dogoditi ako visite na Facebooku”, i tako dalje. Ugledavši ovaj skup klišeja o štetnosti interneta i društvenih mreža, kakav nismo vidjeli još od prvog vala popularizacije istih – i još prezentiran kao važno istraživanje na vijestima državne informativne agencije – redakcija Telegrama dala si je truda i proučila o čemu je zapravo riječ.

Ustvari, uopće se ne radi o znanstvenom istraživanju kakvim ga autori i mediji predstavljaju, već o skromnoj studentskoj anketi za potrebe diplomskog rada. Uzorak ankete doima se istaknuto redikulozan – u njoj je sudjelovao svega 91 ispitanik, i još gore od tog, svi anketirani su studenti komunikologije Hrvatskih studija. Jedan od osnovnih postulata statistike, znanstvene discipline koja obuhvaća prikupljanje, obradu, tumačenje i kontekstualizaciju podataka, jest da ispitivači moraju uzimati u obzir pristranosti i predrasude onih koje ispituju.

Najteži znanstvenih propusti i grubi nedostaci

Ako im je uzorak ankete strukturalno drugačiji od populacije na koju se zaključci odnose, zaključci su nužno iskrivljeni. Najbanalnije: ako studente šumarstva anketirate o stanju hrvatskih šuma, a njihove odgovore predstavite kao mišljenje stanovništva, počinili biste jedan od najtežih prekršaja u statistici uopće – njihovi odgovori bili bi posve drugačiji od odgovora strukturiranog uzorka koji predstavlja stanovništvo. Postoji li skupina ljudi koji će imati čvršća unaprijed formirana mišljenja o društvenim mrežama, od studenata komunikologije?

Dodatno je neobično što su, bez ikakvog objašnjenja ili znanstvenog utemeljenja, tvorci studije odlučili da 77 posto ispitanika, odnosno 70 od 91, trebaju biti ženskog spola (u takozvanim dubinskim intervjuima, odlučili su se za 100 posto ženskog uzorka). S obzirom na to da je dobar dio iznesenih zaključaka posvećen krajnje dubioznim razlikama u ponašanju spolova na društvenim mrežama, ovaj nesrazmjer dodatno ruši ionako nepostojeći znanstveni okvir rada. Profesori i studenti komunikologije Hrvatskih studija na uzorku od dvadeset svojih muških kolega donosili su zaključke o utjecaju društvenih mreža na sve mlađe muškarce na svijetu.

Argumenti na razini ispovijesti iz tinejdžerskih magazina

Anegdotalni iskazi nekoliko studenata predstavljeni su kao univerzalna otkrića o naravi Facebooka. Uz sve ove grube nedostatke i propuste same metode, profesorica Nada Zgrabljić Rotar pod čijim je mentorstvom studija rađena, najnormalnije za Hinu komentira i iznosi zaključke, kao da je odjel komunikologije Hrvatskih studija uistinu proveo ozbiljno i relevantno istraživanje o utjecaju društvenim mreža. “Facebook olakšava i potiče nadzor nad partnerima i ljubomoru”, kaže prof. Zgrabljić Rotar i dodaje: “osim što može biti i uzrok prekida veze, može i otežati njezin prekid”.

Moramo ponoviti: na temelju iznimno slabe studentske ankete, za potrebe koje studenti nisu napuštali vidokrug svojih kolega, što znači da su svi anketirati znali zašto ih se anketira, uvažena profesorica komunikologije iznosi dramatične zaključke o utjecaju društvenih mreža. Pritom, bez ikakvog odmaka ili ograde, uz niz generalizacija i stereotipa, kompletno brka uzroke i posljedice (posebno je duhovito što navedena profesorica, nekadašnja predsjednica programskog vijeća HRT-a, često i rado sudjeluje u raspravama o medijskoj pismenosti i senzacionalizmu).

“Ako svaki dan na Facebook ne stavljaš fotografije sa svojim dečkom”, citira prof. Zgrabljić Rotar odgovore ispitanika, za koje sad već sumnjamo da su kvalitetno studentsko trolanje ili barem prepisani iz starijih brojeva časopisa OK!, “onda će prijatelji misliti da nešto ne štima u vašoj vezi. Stoga im je jako važno biti prisutan online i na taj način održavati vezu. One kažu: njemu je bilo puno važnije da sve bude na Facebooku, nego kako smo mi u privatnom životu”.

Niz općih mjesta, plitkih fraza i banalnih zabluda

Osim toga, prof. Zgrabljić Rotar nudi nam niz općih mjesta, plitkih fraza i banalnih generalizacija: “uloga Facebooka u sentimentalnim odnosima mladih vrlo je velika, a koliko je pozitivna, toliko je i opasna”; “mladi su sve više umreženi”; “opasnost se krije u tome što još ne postoji dovoljno poznavanje društvenih mreža”; “previše nam postaje bitno što će drugi misliti i govoriti, a premalo kako se stvarno osjećamo”, i tako dalje. Usput, ovo zadnje doslovno je zasebna grana sociologije, s desecima važnih knjiga i radova koji propituju odnos pojedinca u zajednici.

Da vas ne davimo, kratki odgovor jest da nas, naravno, oduvijek jako zanima što drugi ljudi misle o nama, a reći da su društvene mreže to promijenile jednako je utemeljeno kao narodna uzrečica da naši stari nikad nisu bili bolesni (možda jer, nažalost, nisu imali ni spoznaje ni tehničke mogućnosti za dijagnosticiranje većine bolesti koje danas poznajemo i liječimo, a od kojih bi onda, bez saznanja i upozorenja, umirali – u prosjeku puno prije nas).

Loša pitanja koje dovode do urnebesnih zaključaka

Iz odgovora koje autori citiraju mogu se naslutiti sama pitanja ankete, koja su, u duhu ostatka rada, naučno defektna. Ukoliko vas netko pita: “Može li Facebook biti uzrok prekida veze?”, odgovor ste mu u velikoj mjeri sugerirali. Malo bolje bilo bi pitati, recimo, da iz nekoliko ponuđenih odgovora odaberu najčešći uzrok prekida veze – jer, da se Facebook nalazio kao opcija među uzrocima poput nevjere, dosade, učestalog svađanja i tako dalje, koliko bi zapravo dobio? Pitati nekoga može li tiskanje novca riješiti sve gospodarske probleme, i onda na temelju odgovora ustvrditi da tiskanje novca može riješiti sve gospodarske probleme, u najmanju je ruku neozbiljno i manipulativno.

Slabo postavljenja pitanja i još slabije izvedena argumentacija iz prikupljenih podataka katkad dovodi do urnebesnih zaključaka. Poput ovog, da Facebook dovodi do svađa među parovima jer 30 posto ispitanih studenata komunikologije kaže da su se s partnerom svađali oko Facebooka. Ukoliko se s partnerom posvađate oko kupnje novog frižidera ili odabira subotnjeg filma, logično je zaključiti da Netflix i frižideri uzrokuju prekide. Ili, zaključak odjela komunikologije Hrvatskih studija da Facebook uzrokuje ljubomoru jer omogućava korisnicima da objavljuju izazovne fotografije.

Nažalost, autori najavljuju još ovakvih istraživanja

U zbilja dojmljivoj konkurenciji najgori dijelovi odnose se na razlike između muških i ženskih korisnika društvenih mreža. “Žene više nadziru i prate partnerove aktivnosti nego što to rade muškarci. Žene vole pratiti partnere koji npr. kažu da idu spavati, a one vide da je on tada online na Facebooku,” informira nas prof. Zgrabljić Rotar, “prate njegove prijatelje, s kim je stavljao fotografije, bivše veze i slično”. Uvaženoj profesorici nije palo napamet da, možda, dvadeset muških studenata komunikologije, znajući da sudjeluju u anketi o Facebooku, ni ludi ne bi priznali da rade to isto.

Nažalost, autori najavljuju još. “Daljnja istraživanja trebala bi se usredotočiti na učinkovita rješenja koja se mogu nositi s novom vrstom ljubomore, nadziranja i nesigurnosti koje je Facebook uveo u suvremeni svijet ljubavnih odnosa”, kažu. Usput, svako istraživanje koje u svom naslovu, uvodu, argumentaciji i zaključcima koristi pojam “mladi”, unaprijed bi trebalo isključiti iz konkurencije za objavu. Što točno znači “mladi”, i zašto bi utjecaj društveni mreža na takozvane mlade bio drugačiji od utjecaja na, erm, stare? Postoji li neka inherentna razlika između mladih i starih korisnika društvenih mreža?

Kakvi časopisi publiciraju ovakve radove? Pa, naši

Ukoliko autori žele sugerirati da nakon određenog godišta ljudi prestanu šiziti na svaki lajk, to ima logike, samo što smo ovu pojavu dosad poznavali pod znanstveno i društveno uvriježenim terminom “pubertet”. Da ne spominjemo kako mladi kojima se odlučio baviti odjel komunikologije Hrvatskih studija Facebook uglavnom doživljavaju kao telefonski imenik – moraš biti na njemu da zadovoljiš tehnički uvjet postojanja, ali svakodnevno ga sve manje koriste. No, s obzirom da autori ističu “provođenje vremena online” kao da je riječ o egzotičnoj ekskurziji, a ne mobitelu u našem džepu, ovakva sitna zabluda zanemariva je.

Kako uopće dođe do publikacije ovako površnog rada temeljenog na studentskoj anketi i tezama bez dokaza?

On je naime uistinu objavljen, u novom broju sveučilišnog časopisa “Medijske studije”, čiji izdavači ističu: “Medijske studije su interdisciplinarni znanstveni časopis čiji je izdavač Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Časopis je pokrenut 2010. godine s ciljem da postane međunarodni forum za objavljivanje znanstvenih i stručnih radova te istraživanja s područja medija, komunikacija, novinarstva te odnosa s javnošću. Medijske studije objavljuju radove koji zadovoljavaju standarde važnosti i znanstvene izvrsnosti”.

Otužno stanje znanstvenog publiciranja u Hrvatskoj

I površnom promatraču jasno je da u slučaju rada Hrvatskih studija nije riječ niti o standardu srednjoškolskih eseja, a kamoli standardima važnosti i znanstvene izvrsnosti. Priča o anketi Hrvatskih studija priča je o otužnom stanju znanstvenog publiciranja u Hrvatskoj koje je međunarodno nevažno, stručno dubiozno i zakrčeno ovakvim substandardnim ostvarenjima. Koliko god rektori i savjetnici za kurikularnu reformu napadali međunarodne standarde, nemoć i nekonkurentnost hrvatskog znanstvenog outputa najjasnije se iskazuje u ovakvim slučajevima.

Ako ćemo biti sasvim iskreni, anketa profesorice Nada Zgrabljić Rotar – uzrokuje li Facebook ljubomoru u ljubavnoj vezi, znate li za primjere prekida ljubavnih veza radi Facebooka – primjerenija bi bila objavi na kakvom lifestyle portalu, u rubrici “Obitelj i veze”. No, vjerojatno bi ih i tamo, kao minimum vjerodostojnosti, zamolili da anketiraju nekog tko nije član studentskog tijela koje provodi anketiranje.

Miran Pavić
Novinar i urednik
11 članaka Više o autoru