Hrvatsku pogodio fenomen koji je potopio i Kaliforniju. Meteorolog za Telegram: 'Kriva je atmosferska rijeka, upozoravali smo'

Lipovšćak objašnjava da pljuskovi kod nas dobivaju karakteristike 'tropskih pljuskova'

FOTO: Pixsell/N1

Kiša u Hrvatskoj danima neumorno pada, vodostaji rijeka rastu, brojna područja su pod vodom. Mnogi se ovih dana pitaju odakle nam stiže tolika količina oborina i nazire li se padalinama kraj. Za detalje smo pitali meteorologa Bojana Lipovšćaka koji ne donosi dobre vijesti. Svakodnevni pljuskovi, kaže, mogli bi potrajati sve do kraja mjeseca. Za obilne kiše proteklih dana kriva je ciklona koja se formirala nad sjevernom Afrikom te preko Sredozemlja premještala prema sjeveru.

“Izgleda da je došlo do atmosferske rijeke koja se proteže od zapadne obale Afrike nad Sredozemno more. U toj rijeci imamo vlažan zrak s Atlantika, koji se iznad Sahare puni pijeskom. Potom se nad Sredozemljem još puni vodenom parom, a zatim dolazi do nas”, objasnio je. Ciklona koja trenutačno stoji na Sredozemljem vrlo se sporo pomiče, istaknuo je.

Inače, meteorološki fenomen atmosferske rijeke prije nekoliko mjeseci pogodio je i Kaliforniju. Tada su zabilježene ogromne poplave, a predsjednik Biden je u državi proglasio izvanredno stanje.

‘Nisu nas shvatili ozbiljno’

Iako su obilne padaline bile najavljivane, izgleda kao da su i ovoga puta iznenadile mnoge. Lipovšćak kaže kako su meteorolozi na poplave upozorili na vrijeme. Smatra da su ljudi “nedovoljno pripremljeni ili su možda nedovoljno ozbiljno shvatili upozorenja meteorologa”.

Na pitanje što nas čeka u narednim danima, Lipovšćak kaže kako će s porastom temperatura doći i grmljavinski pljuskovi. “Tako bi sutra i u petak trebalo bili manje oborina, ali od subote slijedi red kiše, red sunca”, kazao je.

Tropski pljuskovi

“Svaki dan ćemo imati pljusak i tako bi moglo biti do kraja mjeseca. Dakle, pljuskovi oko podneva ili poslijepodne”, tvrdi. Meteorolog ističe kako pljuskovi kod nas dobivaju karakteristike “tropskih pljuskova”, što znači vrlo veliku količinu oborine u kratkom vremenu. To je, kaže, posljedica promjene klime.

“Mora nam svima biti jasna jedna stvar, a to je da zagrijavanjem atmosfere za 1 stupanj, atmosfera može primiti više vlage, a time imamo i više energije u atmosferi. Događat će se da imamo naglije promjene vremena. Klima nam ide prema ekstremima”, kazao je. Sve to je posljedica klimatskih promjena, ističe.

Devastacija šuma

Kada se govori o poplavama, valja spomenuti i devastaciju šuma u Hrvatskoj, kaže. “Time smo došli do toga da voda koja padne puno brže dođe u vodotok. Inače šuma i bilje apsorbiraju veliku količinu vode, ne daju joj da brzo otekne. Sad imamo situaciju da nam se vodotokovi pune brže nego prije”, objasnio je.