Nekad je nužno odabrati stranu

I Francuzi jedu puno mesa i zasićenih masti, ali rjeđe umiru od infarkta. To se zove 'francuski paradoks'. U čemu je stvar?

Možda jedu više povrća? Ili doktori naprosto navode krive podatke

FOTO: Jean-François de Troy/Wikipedia

Termin “francuski paradoks” datira iz osamdesetih godina prošloga stoljeća kada su tri Francuza pokušala objasniti kuriozno otkriće. Gledamo li grafikon smrti od srčanog udara prema količini zasićenih masti i kolesterolu koji zemlja konzumira, pojavljuje se ravna linija. Što populacija pojedine zemlje jede više životinjske hrane, to je viša stopa smrtnosti zbog srčanih udara.

Obrnuto, ako konzumiramo malo mesa, jaja i mliječnih proizvoda, stopa smrtnosti od koronarnih bolesti pada prema nuli. Ali dvije zemlje ne uklapaju se u ovu teoriju. Finska ima puno lošiji rezulat, a Francuska puno bolji od očekivanog. To se naziva francuski paradoks. Kako to Francuska ima unos zasićenih masti i kolesterola sličan Finskoj, a imaju pet puta manju smrtnost od srčanih udara?

Počeli su nezdravo jesti tek nedavno

Svi imaju svoju omiljenu teoriju da bi objasnili ovaj paradoks. Hrana životinjskog porijekla povezana je sa smrtnošću od srčanih udara dok hrana na biljnoj osnovi štiti. Francuzi jedu četiri puta više povrća, možda to doprinosi nižoj stopi smrtnosti od srčanih udara. Možda ni nema paradoksa.

Profesorica Marion Nestle ukazuje na to da su Francuzi počeli jesti nezdravo relativno nedavno, a kroničnim bolestima trebaju desetljeća da se razviju. Amerikanci ovako jedu već 40 godina. Počnemo li svi pušiti danas, nećemo karcinom pluća dobiti sutra pa to ne znači da pušenje ne uzrokuje karcinom pluća. To znači da mora proći neko vrijeme.

Doktori ne upisuju pravi uzrok smrti

Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, čini se i da francuski liječnici propuštaju, u 20 posto slučajeva, na potvrdi o smrti naznačiti kao uzrok smrti ishemijske srčane bolesti.

Kad bi se to ispravilo, Francuzi bi se isto tako uklopili u prosjek stope smrtnosti vezane za konzumaciju životinjskih masti, s otprilike četiri puta većom stopom srčanih udara prema Japanu.