U Hrvatskoj su mise dozvoljene i pod novim mjerama. A kako je to riješeno u drugim zemljama EU?

U Hrvatskoj su danas najavljene dosad najrigoroznija ograničenja društvenog i gospodarskog života u jesenskom valu pandemije, u sklopu kojih su Vlada i stožer definirali i pravila za crkvene obrede. Tim novim mjerama mise nisu zabranjene, ali je broj ljudi ograničen na 25, a misna slavlja trebala bi se, gdje god je to moguće, provoditi preko radijskih i televizijskih programa, kako ljudi ne bi morali dolaziti u vjerske objekte.

Niz europskih zemalja strože je restrikcije počeo uvoditi još prije tri do četiri tjedna, pa neke od njih upravo ovih dana najavljuju da će, uoči nadolazećih blagdana, dio mjera biti i ublažen jer je epidemiološka situacija povoljnija. To ublažavanje odnosi se i na vjerske obrede. No, kada su krenule u novo zatvaranje, dio država ipak se odlučio na njihovo strože ograničavanje, u odnosu na mjere koje su danas predstavljene u Hrvatskoj.

Zabrana u Engleskoj

Kada je početkom studenoga najavljen jednomjesečni lockdown u Engleskoj, strogim su pravilima bila obuhvaćena i vjerska događanja. Većina ih je bila potpuno zabranjena, uz određene iznimke – dozvoljeni su, primjerice, bili pogrebi, na kojima je smjelo biti najviše 30 osoba.

Vjerski objekti smjeli su biti otvoreni još i za emitiranje misa, individualne molitve ili ako pružaju usluge doniranja hrane. Predstavnici vjerskih zajednica oštro su kritizirali takve restrikcije. Bogoslužja su ponovno dozvoljena u sklopu nedavno najavljenog labavljenja mjera lockdowna.

U Francuskoj i prosvjedi

U Francuskoj su, otkako je krajem listopada zbog rasta broja zaraženih ponovno uvedena djelomična karantena, vjerski objekti mogli ostati otvoreni, ali se, osim vjenčanja i pogreba, nisu mogli održavati drugi obredi s većim brojem ljudi. Uz to, na vjenčanjima je broj ljudi bio ograničen na šest, a na pogrebima na 30.

Sredinom studenom europski mediji su izvještavali o prosvjedima vjernika zbog zabrane održavanja misa. Reuters je, primjerice, javljao da su u Nantesu katolici iz protesta održali misu na otvorenom, tražeći da se ponovno dozvole mise.

Francuska sada polako izlazi iz drugog lockdowna, od ove subote kreće relaksacija pojedinih mjera, pa će od 28. studenog, ponovno biti dozvoljene mise, ali uz strogi limit od najviše 30 vjernika. Biskupi, javlja francuski javni radio RFI, nisu zadovoljni ovom mjerom i smatraju je nerealnom.

Ustavno pitanje u Njemačkoj

Vjerski obredi u Njemačkoj su ostali dozvoljeni tijekom sadašnjeg, drugog lockdowna, koji je nešto blaži od onog proljetnog. Prema medijskim izvješćima, jedan od razloga se tiče ustavnih prava.

Krajem travnja ove godine, u jeku proljetnog vala pandemije, njemački ustavni sud bio je ukinuo zabranu održavanja obreda u crkvama, džamijama, sinagogama i drugim vjerskim objektima koja je bila uvedena sredinom ožujka u većini saveznih pokrajina.

Austrija je restrikcije postrožila prije desetak dana, nakon što djelomičnim lockdownom nisu uspjeli zaustaviti ubrzano širenje koronavirusa u zemlji. Mediji su tada izvijestili da vjerske službe nisu zabranjene i vjerski objekti ostali su otvoreni, ali da će Katolička crkva ipak obustaviti uobičajena misna slavlja te da pregovaraju s drugim vjerskim zajednicama da učine isto.

Samo individualna molitva

Vjerski obredi suspendirani su početkom drugog lockdowna i u Belgiji, a prema dostupnim informacijama, ta je suspenzija na snazi do sredine prosinca. Crkve i drugi vjerski objekti otvoreni su za individualnu molitvu, no nema većih bogoslužja. Dozvoljeno je i snimanje misa kako bi ih se moglo emitirati, ali pritom se mora osigurati da sudjeluju samo ljudi koji su doista nužni da bi se snimanje moglo odraditi.

U Grčkoj, koja je također početkom studenog uvela niz novih restrikcija na najmanje tri tjedna, bogoslužja se, prema izvješćima tamošnjih medija, održavaju bez prisutnosti vjernika. Grčka pravoslavna crkva zatražila je nedavno od vlade da dozvoli crkvene službe tijekom deset dana za vrijeme blagdana, uz strogo poštivanje epidemioloških mjera.

Otvaranje nakon masovnog testiranja

Sredinom studenog restrikcije je pooštrila i slovenska vlada. Ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs tada je objasnio da se zabranjuju bilo kakva zajednička slavlja, mise i vjerski obredi, uz izuzeće vjenčanja, ali bez proslave, osobama koje za to dobiju posebnu dozvolu.

U isto vrijeme, u Slovačkoj su tada, sredinom studenog, ponovno otvorene crkve – uz kina i kazališta – ali uz 50 posto kapaciteta. Taj je potez uslijedio nakon masovnog testiranja građana početkom studenog.