Iako prepoznatljive za Vikinge, arheolozi kažu da su se kacige s rogovima pojavile 2000 godina prije njih

Vikinzi se najčešće prikazuju kao snažni ratnici koji na glavi nose kacige s rogovima. Ali nova istraživanja otkrivaju da slavne kacige, pronađene u Viksou u Danskoj prije 80 godina, zapravo datiraju iz otprilike 900. godine prije Krista, gotovo 2000 prije pojave Vikinga. “Dugi niz godina Vikso kacige povezuju se sa Vikinzima”, kaže Helle Vandkilde, arheologinja sa Sveučilišta Aarhus u Danskoj, za Live Science. “Ali to je besmislica. Kacige s rogovima potječu iz brončanog doba i mogu se pratiti sve do drevnog Bliskog istoka”.

Vikinško društvo razvilo se tek u 9. stoljeću naše ere i nema znakova da su Vikinzi doista nosili kacige s rogovima. Prema history.com, legenda vjerojatno potječe od skandinavskih umjetnika 1800-ih godina koji su popularizirali prikaze nomadskih ratnika.

Motiv se nalazio i u Europi

Znanstvenici su ranije sugerirali da dvije pronađene kacige, ukrašene zakrivljenim rogovima, potječu iz nordijskog brončanog doba, od 1700. do 500. godine prije naše ere. Nova studija arheologinje Vankilde, objavljena u časopisu Paethistorische Zeitschrift, koristila je radiokarbonsko datiranje brezovog katrana pronađenog na jednom od rogova kako bi se preciznije utvrdila starost.

Istraživanje ukazuje i na veze između civilizacija brončanog doba diljem Europe i šire. Kacige su slične prikazima pokrivala za glavu pronađenim na stijenama i figuricama koje su proizvedene otprilike u isto vrijeme u zapadnoj Iberiji i na Sardiniji. Motiv je vjerojatno dospio u Europu s Istoka zahvaljujući feničanskim putnicima s istočnog obalnog područja Mediterana, piše CNN. U radu se navodi da se Bliski istok i istočni Mediteran hvale poviješću rogatih likova s kacigama povezanih s božanskom vladavinom i ratovanjem.

Metalima se trgovalo dalje nego što smo mislili

Science piše da su putnici tamo odlazili nabaviti bakar i kositar jer Skandinavija u to vrijeme nije imala resurse metala. Veza s južnom Europom sugerira da je ova razmjena uključivala putovanje duž atlantske obale, a ne putovanje kopnom preko Alpa. Kulturna razmjena, kao što je kaciga s rogovima, išla je zajedno sa trgovinom metalima. “Ove kacige pokazuju da se metalima trgovalo dalje nego smo mislili”, kaže Vandekilde za Science.

Nicola Ialongo, arheolog sa Sveučilišta Georg August u Goettingenu kaže da je skeptičan prema zaključcima novog istraživanja. Napominje da u Belgiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj nisu pronađene kacige s rogovima ili srodni artefakti, a to su mjesta koja su bila na putu za one koji su krenuli duž obale Atlantika. “Čak i ako pretpostavite da su pomorci išli izravno sa Sardinije u Skandinaviju, sigurno su se usput zaustavljali”.

Kacige su nošene iz simboličnih razloga

Osim rogova, kacige su bile ukrašene kljunom i očima neidentificirane ptice grabljivice, a imale su okove koji su možda služili za pričvršćivanje perja ili grive konjske dlake. Znanstvenici kažu da su se kacige nosile iz simboličnih razloga, a ne kao borbena oprema. U vrijeme kada su ove kacige napravljene, skandinavska društva su prelazila s obožavanja sunca na poštivanje bogova povezanih sa životinjama.

“Imate kacigu koja predstavlja sve kozmičke vjerske moći. To je najimpresivniji religiozno pokrivalo za glavu brončanog doba”, kaže za Live Science Flemming Kaul, arheolog iz Nacionalnog muzeja Danske. S obzirom na to da su političke elite u to vrijeme konsolidirale vlast u Skandinaviji, kacige su možda bile dio napora da se legitimiziraju novi oblici vodstva kroz vjerske rituale. “Svi rogati ratnici u Skandinaviji, na Sardiniji i u Španjolskoj se povezuju s novim političkim režimima podržanim kontrolom metala i novim vjerskim uvjerenjima”, tumači Vandekilde za CNN.