Nekad je nužno odabrati stranu

Ideja informatike u svim razredima zvučala je fantastično. Šteta što je nema tko predavati

Interes za informatiku od 1. do 4. razreda je enorman, no u brojnim školama nema je tko predavati

FOTO: Pixsell/Tomislav Metelko

S početkom nastave u ovoj školskoj godini, đaci od 1. do 4. razreda osnovne škole dobili su mogućnost pohađati izbornu informatiku. Još je prije dvije godine informatika postala obvezna u 5. i 6. razredu te izborna u 7. i 8., a prema odluci tadašnje ministrice Blaženke Divjak, ove školske godine na red su došli učenici razredne nastave. To se poklopilo s početkom najneizvjesnije školske godine. Sada, tri tjedna nakon početka školske godine, lansiranje informatike u praksi nailazi na teškoće, i to prvenstveno kadrovske; brojne škole u prvim tjednima nastave ne izvode izbornu informatiku jer je nema tko predavati.

Da su škole u masovnoj potrazi za učiteljima informatike, vidljivo je iz tek letimičnog pogleda na stranice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, gdje je u ovome trenutku još uvijek otvoreno na desetke natječaja upravo za učitelje informatike; neke škole zapošljavaju na neodređeno, puno radno vrijeme, no moguće je pronaći i natječaje na radno vrijeme opsega tek sedam sati tjedno. Kako se, dakle, dogodilo da se od 2018. zna da informatika ulazi kao izborni predmet u niže razrede osnovnih škola i da u trenutku lansiranja novoga izbornoga predmeta nije unaprijed riješeno pitanje nastavničkog kadra?

Bez učitelja i bez informatike

Telegram je tijekom tjedna razgovarao s osam ravnatelja osnovnih škola. Svi nam redom kažu da je interes učenika za informatikom u nižim razredima zaista velik; radi se o odazivu između 90 i 100 posto njihovih učenika razredne nastave. Međutim, ravnatelji četiri škole s kojima smo pričali kažu kako su, kao i još neke škole, i dalje u procesu pronalaska učitelja koji će predavati informatiku. “Prva dva tjedna nismo imali izbornu informatiku za učenike od 1. do 4. razreda jer nikoga nismo mogli naći”, govori Zoran Čorkalo, ravnatelj Osnovne škola Ivana Gundulića u Zagrebu.

Škola se zasad snašla s preraspoređenom učiteljicom razredne nastave koja ima “pojačan” modul informatike, no računaju na novo zapošljavanje. Karmen Hans-Jalšovec, ravnateljica I. osnovne škole Varaždin, tijekom tjedna nam je kazala kako im baš u petak završava natječaj za učitelja informatike. “U ovome trenutku ne izvodimo informatiku u nižim razredima. Nismo išli na zapošljavanje na 60 dana zato da se učenicima ne mijenja učitelj svako malo, već smo s početkom nastave dobili suglasnost Ministarstva za novo radno mjesto pa smo raspisali natječaj”, kaže.

‘Zašto ovo pitanje nije ranije riješeno?’

U trenutku našega razgovora, istaknula nam je ravnateljica, školi je pristiglo dosta molbi za otvoreno radno mjesto. Problem s učiteljskim kadrom za izbornu informatiku ima i Vlatka Mihelić, ravnateljica zagrebačke Osnovne škole Tina Ujevića. “Nitko mi se još nije javio, tražimo osobu za zapošljavanje do 60 dana, s obzirom na to da suglasnost Ministarstva za raspisivanje natječaja za novo radno mjesto još nisam dobila”, govori Mihelić za Telegram i dodaje kako je, zapravo, u paradoksalnoj situaciji.

S jedne su joj strane učenici od 1. do 4. razreda u velikom broju zainteresirani za izbornu informatiku, a s druge strane škola u ovome trenutku tu nastavu ne izvodi jer je nema tko izvoditi. U problemima je i Goran Ivan Matoš, ravnatelj Osnovne škole Samobor; ni njihova škola još nije dobila suglasnost Ministarstva obrazovanja za novo zapošljavanje. Učenički odaziv na informatiku je, kaže Matoš, 90 posto; s nastavom su krenuli odmah i to uz pomoć privremene “mjere” – zapošljavanja osobe na određeno vrijeme do 60 dana.

“Jasno mi je da je Ministarstvo zatrpano poslom, ali nedostatak ove suglasnosti nam je velik problem koji nas jako koči. Moramo zaposliti osobu na puno radno vrijeme, no nije mi jasno zašto ovo pitanje nije ranije riješeno. Znalo se da izborna informatika ulazi u škole, odluka o tome je donesena još 2018.”, govori Matoš. Dodaje, potražnja za informatičarima je velika i teško se dobiva kadar za škole. “Ruku na srce, prije će otići raditi negdje drugdje”, kaže pa dodaje da je za niže razrede osnovne škole dobro rješenje zapošljavanje učiteljice razredne nastave s “pojačanim informatičkim znanjem”.

Odobreno više od 400 radnih mjesta

Iz Ministarstva obrazovanja Telegramu su u četvrtak kazali kako su s tim danom obradili više od 500 zahtjeva osnovnih škola za traženo povećanje opsega poslova zbog izvođenja izborne informatike. “Nažalost, nekim školama ne može se dati tražena prethodna suglasnost dok ne dostave potrebne podatke”, kažu iz Ministarstva i dodaju kako se pristigli, uredni zahtjevi škola rješavaju po žurnom postupku. Dosad su odobrili, poručuju, 8122 sata za izvođenje nastave informatike, “što je cca 406 radnih mjesta na bazi punog radnog vremena”, pojašnjavaju. Zanimljiv je i podatak o broju učenika koji su se odlučili za izbornu informatiku.

“Trenutno je u e-Dnevniku pod statusom izbornog predmeta informatike, od 1. do 4. razreda, evidentirano 106.184 učenika”, kažu iz Ministarstva. Škole evidenciju u tzv. e-Matici moraju popuniti do 30. rujna pa postoji mogućnost da neke još nisu unijele podatke, no i ovaj broj ukazuje na velik interes učenika razredne nastave za infomatiku. Naime, posljednji podaci o ukupnom broju učenika datiraju iz prošle školske godine kada je, prema podacima Ministarstva, u cijeloj Hrvatskoj bilo 157.277 učenika od 1. do 4. razreda osnovne škole. Drugim riječima, dvije trećine učenika razredne nastave izabralo je izbornu informatiku.

Stipić: ‘Stihijski, bez plana’

O sustavu koji se nije na vrijeme prilagodio izbornoj informatici u nižim razredima, tijekom tjedna je pisao i 24sata; prenose izjavu bivše ministrice Divjak kako odluka o informatici u razrednoj nastavi nije bila ishitrena, već nužna. Divjak je za 24sata kazala i kako su u ožujku 2018., kada je odluka o informatici stupila na snagu, zaposlili 70-ak nastavnika informatike u školama te proširili satnice po potrebi. Međutim, šef Sindikata Preporod Željko Stipić za Telegram kaže kako je još 2018. ukazivao na temeljnu pretpostavku za uvođenje informatike – jasan uvid u stanje na tržištu rada.

“Tih 70 ljudi koji su zaposleni u vrijeme ministrice Divjak, sada se vidi, bili su tek kap u moru. Inicijalno smo već tada trebali znati imamo li dovoljno učitelja informatike na tržištu rada i možemo li ih u međuvremenu proizvesti, pogotovo kada znate da informatičari mahom odlaze raditi negdje drugdje za veću plaću od one školske”, objašnjava Stipić. Logičnim mu se rješenjem čini zapošljavanje učitelja s Učiteljskog fakulteta s pojačanim modulom informatike, no, kaže, već se prije dvije godine trebalo znati koliko godišnje takvih kadrova izlazi s fakulteta i koliko će ih još biti potrebno kako bi se informatika mogla nesmetano izvoditi.

Sve je ovo dokaz, poentira Stipić, “da se kod nas ništa ne planira, nego se sve radi stihijski” pa se ne čudi što su ravnatelji na sto muka s pronalaskom kadra. I iz Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) kažu da su upoznati s ovim problemom, na koji su ministra Radovana Fuchsa upozoravali na samom početku nastavne godine. “Imam, primjerice, povratnu informaciju iz Varaždinske županije da 17 škola još nije dobilo odobrenje Ministarstva za zapošljavanje učitelja informatike. Ljudi s terena javljaju nam da je takva situacija i u drugim krajevima Hrvatske”, kaže Ana Tuškan, glavna tajnica SHU.