Istraživanja pokazuju da nas ovih sedam hobija mogu učiniti pametnijima

Dugo se vjerovalo kako se ljudi rađaju s određenim kvocijentom inteligencije i da je najbolje što možemo učiniti u životu to da ispunimo dati potencijal. No, znanstvenici su sad dokazali da zapravo možemo povećati razinu vlastite inteligencije kroz razne procese koji nam zapravo mogu pružiti i određeno zadovoljstvo.

Naime, učenjem novih vještina naš mozak stvara nove moždane puteve zbog čega radi brže i bolje. Ono što nam može pomoći u osobnom razvijanju su korisni hobiji poput učenja sviranja nekog instrumenta ili novog jezika pa čak i meditiranje.

Business Insider donosi pregled sedam zanimljivih i kreativnih hobija koji će vam pomoći da postanete pametniji.

1. Sviranje instrumenta

Sviranje pomaže u razvijanju kreativnosti, poboljšavanju analitičkih vještina, jezika, matematičkih vještina i još mnogo toga. Sviranje instrumenta ojačava corpus callosum, odnosno žuljevito tijelo, koje povezuje hemisfere u mozgu stvarajući nove veze.

Poboljšanje rada corpus callosuma pridonosi našem pamćenju, načinu rješavanja problema i sveukupnim funkcijama koje se odvijaju u mozgu bez obzira na starosnu dob.

2. Čitanje

Čitanje je korisno bilo da uživate u knjigama poput Harrya Pottera ili listate zadnje izdanje ozbiljne dnevne tiskovine. Čitanje smanjuje stres zbog čega se osjećamo bolje, i povećava tri tipa inteligencije, onu emocionalnu, fluidnu i kristaliziranu inteligenciju.

Osobe koje čitaju bolje rješavaju probleme, koriste različite segmente svog znanja kako bi bolje funkcionirali svakodnevno, shvaćaju procese i ispravno interpretiraju i reagiraju na emocije drugih ljudi.

3. Redovno vježbanje

Redovno vježbanje je efektivnije od pretjeranog vježbanja s vremena na vrijeme. Kada redovno vježbamo stanice u tijelu su prepune BDNF-a, proteina koji pomaže našem pamćenju, prilikom učenja, održavanja fokusa i koncentracije te shvaćanja.

Neki znanstvenici smatraju da sjedenje tijekom dužeg vremenskog perioda djeluje sasvim suprotno i ometa naš mozak da funkcionira onako kako bi trebao funkcionirati.

4. Učenje novog jezika

Zaboravite na rješavanje zagonetaka kako bi poboljšali svoje pamćenje i umjesto toga naučite neki strani jezik. Jedno istraživanje otkriva da osobe koje pričaju više jezika bolje rješavaju zagonetke od onih koji govore samo jedan jezik. Uspješno učenje novog jezika omogućuje našem mozgu da bolje funkcionira prilikom izvođenja zahtjevnih mentalnih zadataka, a to uključuje vještine planiranja i rješavanja problema.

Poznavanje barem dva jezika pozitivno utječe na našu sposobnost promatranja okoline i na obraćanje pažnje na važne procese. Mnogi ljudi koji rade u većim tvrtkama dobili su savjet da nauče španjolski ili francuski kako bi napredovali s obzirom da njihovi nadređeni pričaju više jezika.

5. Testiranje kumulativnog učenja

Mnogi inteligentni studenti i učenici štrebaju za ispite i smatraju da su tako savladali svo gradivo. Jedan od problema koji se nameće je taj što smo skloni zaboraviti naučeno jer se rijetko od nas traži da ponovno koristimo to znanje.

Učenje novih jezika nas čini pametnijima jer moramo koristiti kumulativno učenje. Gramatiku i vokabular koji naučimo moramo konstantno ponavljati kako bi poboljšali naše vještine pričanja novog jezika.

Prilagodite koncept kumulativnog učenja na svoju svakodnevnicu i na posao koji obavljate, pratite i bilježite nova saznanja. Cilj je da počnete koristiti kumulativno učenje kako bi poboljšali sebe i svoje vještine.

6. Vježbanje mozga

Sudoku, puzzle, zagonetke, društvene i video igre povećavaju našu neuroplastičnost. To uključuje širok spektar promjena neuralnih puteva i sinapsi koji omogućuje mozgu da se mijenja i reorganizira.

Kada živčane stanice reagiraju drugačije to povećava neuroplastičnost koja nam dopušta da vidimo stvari iz različitog kuta i shvatimo uzroke i efekte ponašanja i emocija. Tada postajemo svjesni novih obrazaca i naše se kognitivne sposobnosti poboljšavaju.

Uzimajući u obzir da je neuroplastičnost uključena u razne poteškoće poput zujanja u ušima, povećana razina neuroplastičnosti može spriječiti pojedina stanja. Osobe s visokom neuroplastičnošću manje su anksiozne i depresivne, bolje uče i pamte brže.

7. Meditiranje

1992. godine, Dalai Lama je pozvao znanstvenika Richarda Davidsona da istražuje njegove moždane valove tijekom meditacije kako bi otkrio može li generirati i kontrolirati određene moždane valove. Nakon što je Dali Lami i njegovim redovnicima rečeno da meditiraju i da se fokusiraju na samilost, njihovi moždani valovi pokazali su da su oni u duboko samilosnom stanju uma.

Čitavo istraživanje objavljeno je u zborniku Nacionalne akademije znanosti 2004. godine, a zatim u The Wall Street Journalu gdje je ono dobilo ogromnu količinu pažnje.

Meditacija je postala interesantna ambicioznim ljudima jer su istraživanja pokazala da možemo kontrolirati naše moždane valove i osjetiti što god želimo osjetiti u bilo kojem trenutku. To znači da se možemo osjećati moćnije prije nego što započnemo pregovarati, samopouzdanije kada tražimo povišicu i kada radimo u prodaji.