Italija i Španjolska preživjele su brutalne posljedice korone, a sad raste broj zaraženih. Prijeti li im drugi val?

Španjolska i Italija proživjele su tragično proljeće: epidemija koronavirusa u te je dvije europske zemlje odnijela tisuće života, zaraženi su se brojali u desecima tisuća, a mjere suzbijanja zaraze bile su toliko radikalne da je, primjerice, u Španjolskoj više od 40 dana djeci bio zabranjen izlazak iz kuća.

Unatoč drakonskim mjerama, vijesti su bile dramatične. Liječnici na rubu snaga, uznemirujuće snimke iz bolnica, zdravstveni sustav – čak i na bogatom talijanskom sjeveru – pred kolapsom, potresne scene iz umirovljeničkih domova, zastrašujuće dnevne brojke… U jednom jedinom danu, 2. travnja, u Španjolskoj je od koronavirusa umrlo 950 ljudi. Najcrniji dan epidemije.

Pad tijekom lipnja

Italija je ipak sredinom svibnja krenula s labavljenjem restrikcija – bio je to “proračunati rizik”, govorio je talijanski premijer Giuseppe Conte, poduzet usprkos procjeni da će to ponovno podići krivulju zaraze – dok je Španjolska ukinula izvanredno stanje tek pri kraju lipnja. U danima kada su se počele vraćati u normalu, obje su zemlje bilježile značajno manji dnevni broj novih slučajeva.

U Italiji su se tada brojke spustile debelo ispod tisuću, u nekim danima početkom lipnja i ispod dvjesto – iz hrvatske perspektive, to može još uvijek izgledati vrlo dramatično, ali Italija je na vrhuncu epidemije znala imati i po pet, šest tisuća novih slučajeva dnevno. Na dan kad su ukinuli izvanredno stanje, Španjolci su imali 334 nova slučaja – tri mjeseca ranije, brojali su ih u tisućama.

Brojke opet rastu

Ali brojke ponovno rastu. Prije tjedan dana Italija je, prvi put od svibnja i od početka ukidanja restriktivnih mjera, ponovno imala preko tisuću slučajeva, dva dana za redom. Ukupne brojke su, međutim, još uvijek znatno povoljnije nego u Španjolskoj koja je, prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), trenutno europska zemlja s najbrže rastućim brojem slučajeva.

Početkom tjedna, u Španjolskoj je bilo 152,7 novih slučajeva na sto tisuća stanovnika u prethodnih 14 dana. U petak je ta brojka već bila 196,4, u subotu 205,5. U Italiji je zasad desetak puta manja. U Francuskoj, koja također bilježi porast broja novooboljelih, iznosi 81,9.

Njemačka, po ECDC-u, bilježi 21 novi slučaj na sto tisuća stanovnika u zadnja dva tjedna. Hrvatska je, pak, kako smo nedavno pisali, tijekom ovog tjedna po tim pokazateljima ušla među neslavni top pet EU zemalja, ali je, srećom, još uvijek daleko od Španjolske.

Slično kao kod nas

Rast broja slučajeva i u Italiji i Španjolskoj pripisuje se sličnim faktorima kao i u Hrvatskoj; većoj mobilnosti u ljetnim mjesecima, pogotovo mladih ljudi, okupljanjima i zabavama, noćnim izlascima i klubovima, dijelom, naravno, i turizmu.

Ali više povratku njihovih ljudi s putovanja i odmora, nego dolascima stranaca (turistička sezona u obje zemlje, čija ekonomija, poput hrvatske, značajno ovisi o tom sektoru, u ozbiljnim je problemima, suočena s dramatičnim smanjenjem broja inozemnih dolazaka).

Nove ciljane mjere

Zbog širenja zaraze, obje su zemlje počele uvoditi nove, ali ovoga puta ciljane restrikcije. Počelo je još u srpnju, najprije s turističkim središtima. Na talijanskom Capriju je, primjerice, gradonačelnik bio propisao nošenje maski na otvorenom jer je na trgovima i u uličicama bila prevelika gužva. Kalabrija je, pak, među prvima zatvorila diskoteke.

Nekoliko dana kasnije, sredinom kolovoza, vlada u Rimu propisala je zatvaranje noćnih klubova za cijelu zemlju. Tada je naloženo i nošenje maski na javnim mjestima gdje se stvaraju gužve, od šest popodne do šest ujutro. Mada su neke mjere, dakle, i nacionalne, nacionalna karantena nije u planu.

Premijer o situaciji

Ni španjolski premijer Pedro Sanchez ne planira ponovno proglašenje izvanrednog stanja u cijeloj zemlji. Otkako je ukinuto u lipnju, ovlasti su ponovno u rukama regionalnih vlasti, koje su, primjerice, u Kataloniji te u Madridu, gdje je situacija posljednjih tjedana prilično ozbiljna, počele uvoditi strože mjere. Prema pisanju El Paisa, u Madridu je u samo tjedan dana zabilježeno čak 15 tisuća novih slučajeva.

Pojavivši se ovoga tjedna pred novinarima prvi put od početka kolovoza, španjolski premijer je poručio da moraju preuzeti kontrolu nad situacijom, ali je odluku o tome treba li i gdje uvoditi stroge restrikcije, pa i lokalne karantene, prepustio regionalnim vlastima, prebacujući tako na njih pritisak da adekvatno reagiraju na nove brojke.

Što kažu sudovi?

Neke su regije, kako smo spomenuli, doista krenule s uvođenjem mjera – primjerice, s ograničavanjem okupljanja ili zabranom pušenja na otvorenom. Ta je zabrana – koja de facto znači da Španjolci ne mogu više pušiti na terasama kafića – nakon sastanka centralne vlade s regionalnim zdravstvenim dužnosnicima, nedavno proširena na sve pokrajine (istovremeno su, dodajmo, zatvoreni i noćni klubovi).

No, uvođenje ciljanih, regionalnih mjera ne ide sasvim glatko. Suci u raznim dijelovima Španjolske, pisao je nedavno Politico, ukidaju mjere o kojima su odlučivale regionalne vlasti, ocjenjujući da se s te, regionalne razine, ne smiju ograničavati temeljna prava (tu ovlast imala je centralna vlada, dok je trajalo izvanredno stanje). Tako je, u roku od nekoliko dana, pala zabrana pušenja u Madridu.

Povratak u učionice

Unatoč brojkama, novu potpunu karantenu, kakva je bila na snazi u proljeće, ne razmatraju ni u Rimu niti u Madridu. “Neće biti novog lockdowna”, bio je, u razgovoru za La Stampu, kategoričan talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza. Ustvrdio je i da je situacija neusporediva s onom iz veljače i ožujka kada je krivulja zaraze bila izvan kontrole.

Sredinom rujna, međutim, kreće nova školska godina. Vlade u Rimu i Madridu odlučne su ponovno otvoriti škole. Uz, dakako, uvjete primjerene “novom normalnom”: spominju se maske, razmak od metra i pol, ‘mjehurići’, zapošljavanje dodatnog broja učitelja… Talijanski učenici trebali bi se u učionice vratiti nakon punih šest mjeseci. Bit će to novi test za Španjolsku i Italiju – kao uostalom i za Hrvatsku i ostatak Europe.